Loši menadžeri potiču izostanak zaposlenika s posla, neangažiranost, stres i smanjenu produktivnost te su stoga prilično skupi za svaku kompaniju.
Ulaganje u menadžere u većini slučajeva donosi visok povrat te investicije, a pogotovo je važno o tome govoriti danas kada je diljem svijet prisutan Great Resignation (velika ostavka, doslovni prijevod termina, op.a.) jer sve više zaposlenika, posebno onih mlađih, masovno daje otkaze. Samo u SAD-u u travnju ove godine četiri milijuna radnika dalo je otkaz, a u ožujku to je napravilo 4,5 milijuna ljudi.
Prema istraživanju PwC-a, svaki peti ispitanik promijenit će posao u sljedećih 12 mjeseci. Naime, njihovo globalno istraživanje radne snage u 2022., u kojem je ispitano više od 52.000 radnika u 44 zemlje, pokazalo je da potreba za većom plaćom i napretkom te želja da 'budu svoji' potiču zaposlenike na razmišljanje o promjeni posla. Loša uprava često je pokretač tih ostavki jer gotovo dvije trećine ljudi daje otkaz zbog šefa, a ne tvrtke, ali tvrtka je na kraju ta koja plaća cijenu takvih poteza. Loši menadžeri potiču izostanak zaposlenika s posla, neangažiranost, stres i smanjenu produktivnost te su stoga prilično skupi za svaku kompaniju.
Na primjer, studija Nacionalne udruge za mentalno zdravlje 2022. Mind the Workplace otkrila je da je razvoj menadžera koji znaju kako i kada pružiti podršku u korelaciji s boljim rezultatima zdravlja na radnome mjestu. Nažalost, samo 40 posto zaposlenika smatra da njihova tvrtka ulaže u razvoju dobrih menadžera. Treninzi i edukacija mogu loše menadžere pretvoriti u odlične, i to ne samo u one koji će zadržavati najbolje zaposlenike već i privlačiti sljedeću generaciju vrhunskih zaposlenika, ističe se u tekstu u Entrepreneuru.
Većina menadžera želi dobro raditi posao, ali ne zna kako. Zaposlenike se često bira za menadžerske uloge jer su izvrsni kao pojedinačni suradnici. Biti izvrstan uvelike se razlikuje od stvaranja uvjeta koji izvlače najbolje iz drugih. Gallup je otkrio da tvrtke u 82 posto slučajeva biraju menadžere koji nemaju vještine potrebne za uspjeh. Ulaganje u edukaciju menadžera jedan je od rijetkih troškova koji dosljedno donosi veliki povrat uloženog, a Entrepreneur izdvaja nekoliko vještina koje je potrebno razvijati, piše Privredni.hr.
Vještine koje svaki menadžer treba razvijati
Emocionalna inteligencija ključna je za kulturu radnog mjesta jer menadžeri oblikuju veliki dio svakodnevnog poslovnog okružja. Sada više nego ikada menadžeri trebaju vještine upravljanja svojim emocijama, ali i pomoći svojim zaposlenicima u tome. Na radnome mjestu 80 do 90 posto profesionalnih kompetencija koje razlikuju vrhunske djelatnike povezano je s emocionalnom inteligencijom.
Psihološka sigurnost te izgradnja psihološki sigurnoga radnog mjesta najvažnija je i najučinkovitija stvar koju menadžer može učiniti kako bi stvorio timove s visokim učinkom. Ipak, tek mali broj menadžera zna što je to, a kamoli da poznaju strategije koje se mogu dosljedno koristiti za njegovo stvaranje.
Edukacija je iznimno važna jer su milenijalci, koji će činiti 75 posto radne snage do 2025., gladni prilika za učenje i rast na poslu. Stoga oni žele menadžere koji im mogu pružiti poduku o učinku i dati im korisne i djelotvorne povratne informacije.
Osjećaj svrhe. Pandemija je gurnula globalnu radnu snagu u intenzivan proces preispitivanja vrijednosti. Nedavna studija koju je proveo McKinsey otkrila je da polovica američkih zaposlenika preispituje posao koji rade. Današnji menadžeri trebaju znati kako voditi autentične i otvorene razgovore o svrsi i pomoći zaposlenicima da vide vezu između svog posla i vizije koju njihov tim i tvrtka nastoje postići.
Upravljanje promjenama često je zanemarena vještina, ali ključna za kompanije, a nije zanemariv podatak da 50 do 70 posto inicijativa za promjenu propadne. Razlog je često to što menadžeri nemaju vještine koje su im potrebne da svoje zaposlenike uključe u promjenu. Obuka menadžera o provođenju promjena uvelike povećava uspjeh svake organizacije.
Provođenje vizije i odgovornosti velik je dio posla svakog menadžera. Mnoge su velike tvrtke propale, ne zato što su im nedostajale inovativne ideje, već zato što ih nisu mogle provesti. Vrlo mali broj menadžera ima urođene vještine za to, ali većina ih može naučiti ako im se pruži odgovarajuća obuka.
