Umirovljenje, to je općepoznata stvar, donosi dramatičan pad primanja. Evo kako stojimo u odnosu na druge zemlje.
Jedan od ciljeva mirovinske politike vladajućih je podizanje mirovina na razinu od 50 posto prosječne plaće. No unatoč redovnom usklađivanju mirovina s inflacijom i rastom plaća te povećanju najnižih i obiteljskih mirovina, te je oživotvorenje tog ambicioznog cilja sve manje vjerojatno
Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina isplaćena u srpnju iznosila je 414 eura.
Kada se stavi u omjer s prosječnom plaćom od 1.133 eura udjel mirovine u plaći iznosi svega 36,5 posto. Drugim riječima, nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu, hrvatski umirovljenici mogu očekivati da će im primanja iznositi tek nešto više od trećine plaće koju su primali, piše tportal.
Zbog toga, prema procjenama Eurostata, gotovo trećini naših sugrađana u mirovini prijeti siromaštvo. U usporedbi s drugim europskim zemljama, udjel mirovine u plaći u Hrvatskoj je među najnižima u Europskoj uniji.
Prema podacima Eurostata, omjer zamjene za mirovine na razini Europske unije iznosi 0,58 odnosno 58 posto plaće. Riječ je o tzv. agregiranom zamjenskom omjeru (the aggregate replacement ratio) koji predstavlja omjer između medijalne individualne bruto mirovine osoba od 65 do 74 godine i medijalne individualne bruto plaće koju su te osobe imale u dobi od 50 do 59 godina.
Prema navedenom pokazatelju, najbolje uvjete prilikom odlaska u mirovinu imaju stanovnici Luksemburga koji mogu računati na mirovinu u visini 89 posto plaće.
Zanimljivo je da se među zemljama s visokim omjerom zamjene izdvaja i nekoliko mediteranskih zemalja čija gospodarstva nisu u najboljoj kondiciji. Tako u Španjolskoj umirovljenici primaju 76 posto plaće, u Grčkoj i Italiji 75 posto, a u Portugalu 66 posto. Pritom treba naglasiti da je Grčka napravila najveći napredak zadnjih godina. Nakon financijske krize koja je prijetila bankrotom države, Grčka je uspjele od 2018. povećati udjel prosječen mirovine u prosječnoj plaći sa 64% na 75%.
Iznad europskog prosjeka su još Poljska (61%), Slovačka (60%) i Austrija (59%).
Sedam europskih zemalja ima omjer zamjene između 50 i 57%, a najveći broj zemalja nalazi se u kategoriji udjela u plaći između 40 i 50 posto.
Hrvatska se nalazi na začelju u društvu s Bugarskom, Irskom i Litvom, državama u kojima je omjer zamjene ispod 40 posto. Pritom najniži omjer ima Litva u kojoj umirovljenicima prilikom odlaska u mirovinu primanja padaju na samo trećinu dotadašnjih.
Zanimljivo je da najgori trend u posljednje četiri godine bilježi Francuska u kojoj traju prosvjedi protiv mirovinske reforme. U posljednje četiri godine u Francuskoj je udjel mirovine u prosječnoj plaći potonuo za čak 10 postotnih poena (sa 67% na 57%). Među državama koje bilježe snažan pad udjela su i Mađarska (sa 59% na 53%), Malta (sa 60% na 53%), Bugarska (sa 41% na 36%) i Litva (sa 40% na 33%).
U Hrvatskoj je udjel u zadnje četiri godine pao za 3 postotna poena (sa 40% na 37%). U ovoj godini negativni trend je nastavljen, a pokazatelji bi bili još gori da od početka godine nisu povećane najniže i obiteljske mirovine.
Time je urušavanje umirovljeničkog standarda samo ublaženo, ali zaostajanje mirovina za plaćama nastavit će se ako ne dođe do značajnijih promjena u mirovinskom sustavu.
Umirovljeničke udruge upozoravaju da će omjer i dalje padati zbog nepovoljne formule usklađivanja mirovina koja nedovoljno prati rast plaća i cijena. Stoga predlažu jačanje mirovinskog stupa kroz povećanje izdvajanja za mirovinske doprinose i izmjenu formule za usklađivanje mirovine.
Izvor: tportal
