Na listi najpoželjnijih poslodavaca zamjetan je skok tehnoloških kompanija kao što je Infobip koji je ove godine ušao u TOP 10 najpoželjnijih. S druge strane, vidljiv je pad nekih poslodavaca iz sektora trgovine čija popularnost opada
Tko su najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkriva jubilarno dvadeseto po redu istraživanje o poslodavcima prvog izbora, koje provodi Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao. U istraživanju provedenom tijekom 2024. godine sudjelovalo je više od 34.000 ispitanika.
Petnaestu godinu za redom najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj je tvrtka dm-drogerie markt. Drugo mjesto zauzela je Rimac Group, dok je treće mjesto otišlo u ruke Lidl Hrvatska.
Poredak poslodavaca prvog izbora je sljedeći:
Na listi najpoželjnijih poslodavaca zamjetan je skok tehnoloških kompanija kao što je Infobip koji je ove godine ušao u TOP 10 najpoželjnijih. S druge strane, vidljiv je pad nekih poslodavaca iz sektora trgovine čija popularnost opada.
Što čini razliku?
Kako bi otkrili koje su to male tajne koje čine razliku među poslodavcima, ispitanike smo zamolili da odaberu do tri faktora koja po njihovom mišljenju najpoželjniji poslodavac mora imati.
Najviše ispitanika (44%) označilo je dobre međuljudske odnose, odnosno dobru atmosferu na radnom mjestu kao ono čime ih privlače najpoželjniji poslodavci. Na drugom mjestu našao se dobar tretman od strane nadređenih, a ovu stavku je odabralo čak 42% ispitanika, dok se na trećem mjestu našla sigurnost radnog mjesta (42%). Među manje bitnim faktorima su društvena odgovornost kompanije, nematerijalne beneficije te prilika za hijerarhijsko napredovanje.
Bonusi i fleksibilnost kao najpoželjnije beneficije
Svi mi, naravno, radimo prvenstveno za plaću, ali dodatne beneficije su uvijek dobrodošle. Među najpoželjnijim beneficijama su: bonusi za izvanredna postignuća (63%), fleksibilno radno vrijeme (52%) te naknada za putne troškove (50%). Među beneficijama koje su zaposlenicima najmanje važne našle su se: pokriveni ili subvencionirani troškovi kulturnih ili sportskih aktivnosti, bonus za preporuke te subvencioniranje opuštajućih aktivnosti (wellness masaža…).
Često razmišljamo o otkazu
Gotovo polovica ispitanika (46%) često razmišlja o promjeni poslodavca, dok 39 % njih ponekad o tome razmišlja. Svega svaki sedmi ispitanik (15%) uopće ne razmišlja o promjeni posla.
Međutim, ispitanici koji rade kod svog poslodavca prvog izbora u puno manjoj mjeri razmišljaju o promjeni posla, nego oni koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora. Nešto manje od polovice ispitanika (48%) koji rade kod svog poželjnog poslodavca uopće ne razmišlja o promjeni posla, dok je takvih svega 8% među ispitanicima koji ne rade kod svog odabranog poslodavca. Njih, pak, više od polovice (52%) često razmišlja o promjeni posla, naprema svega 11% onih koji često razmišljaju o promjeni posla, a rade kod svog poželjnog poslodavca.
Sukladno ovim rezultatima ne čudi podatak da 44% ispitanika aktivno traži posao, dok nešto manji broj njih (42%) ne traži posao, ali ukoliko bi ih poslodavac kontaktirao razmislili bi o tome. Svega 13% ispitanika uopće ne traži posao. Također, posao u većoj mjeri traže oni ispitanici koji ne rade kod svog poželjnog poslodavca (45%) nego oni koji rade kod poželjnog poslodavca (njih svega 16% traži posao).
O istraživanju
Istraživanje o poslodavcima prvog izbora proveo je Alma Career Croatia putem MojPosao portala na uzorku od više od 34.000 ispitanika tijekom 2024. godine. Istraživanje se provodi na godišnjoj razini devetnaestu godinu za redom.
Važno je napomenuti, istraživanje se temelji isključivo na percepciji ispitanika o samim tvrtkama i njihovom slobodnom izboru (u istraživanju NISU unaprijed ponuđeni nazivi tvrtki). Cilj istraživanja bio je saznati koji su, i zbog čega, poslodavci na hrvatskom tržištu rada najatraktivniji općoj javnosti te istaknuti one koji su najviše napredovali.
Od ispitanika se tražilo da imenuju (redom) tri svoja poslodavca prvog izbora (tj. poslodavca 'prvog', 'drugog' i 'trećeg' izbora). Bodovalo se tako da su poslodavci 'prvog' izbora dobili 3 boda, 'drugog' izbora 2 boda i 'trećeg' izbora 1 bod te se na temelju toga izračunavao ukupan poredak poslodavaca.
