Prestanak radnog odnosa
-
Neopravdani otkaz zbog krivnje radnika i naknada za nezaposlenost
Nemate pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Naime, prema odredbi članka 32. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti ima radnik ako je radni odnos prestao bez njegove volje odnosno krivnje. S obzirom da je poslodavac Vama dao izvanredni otkaz s obrozloženjem da ste učinili osobito tešku povredu radnih obveza, ne možete od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobiti naknadu, jer je razloga otkaza, kako je u njemu navedeno, Vaša krivnja.
-
Visina otpremnine
Za precizan odgovor na Vaše pitanje prethodno je potrebno utvrditi na koji je način pitanje otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu riješeno Vašim ugovorom o radu odnosno pravilnikom o radu koji se primjenjuje kod Vašeg poslodavca ili kolektivnim ugovorom ako je isti zaključen.
-
Raskid ugovora o radu i mobbing
Zakon o radu predvidio je sporazum kao mogućnost raskida ugovora o radu zaključenog između poslodavca i radnika te je isto tako odredio da se takav sporazum mora sačiniti u pisanom obliku. I samo jezično značenje riječi sporazum podrazumijeva suglasnost obiju ugovornih strana pa tako Vaš poslodavac nije dužan udovoljiti Vašem zahtjevu odnosno bolje reći prijedlogu za sporazumni raskid ugovora o radu iako bi bilo razumno očekivati da Vas o tome izvijesti u primjerenom roku.
-
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Ako ne potpišete za Vas ne nastupaju nikakve pravne posljedice. Sve dok ne potpišete novi ugovor o radu, ili njegovu izmjenu, ili sporazum o njegovom prestanku, ili dok ugovor ne bude otkazan, vrijedi postojeći ugovor sa svim pravima.
-
Otpremnina kod nepunog radnog vremena
Prema odredbi članka 39. Zakona o radu kod ugovora o radu na nepuno radno vrijeme, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
-
Isplata veće otpremnine od zakonske
Ako je poslodavac dobrovoljno odlučio isplatiti Vam veću otremninu od zakonske, to nije nikakav problem, jer poslodavac smije radniku dati više od zakonskog minimuma ali ne smije manje. Jedino što u takvom slučaju, razlika otpremine može biti oporeziva.
-
Radnik nije dužan potpisati sporazumni otkaz
Niste nipošto dužni potpisati ugovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu.
-
Odredba o otpremnini u odluci o otkazu
Bilo bi uputno da odluka o otkazu sadrži i odredbu o otpremnini, ako ona pripada radniku kojem se otkazuje.
-
Način obračuna otpremnine
Uzimaju se tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu tj. prije isteka otkaznog roka. Tako je izričito propisano odredbom članka 125. st. 2. Zakona o radu.
-
Raskid ugovora o radu
Kao prvo sporazum o prestanku ugovora o radu mora potpisati poslodavac, što znači osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva, dakle direktor ili druga osoba određena za zastupanje, ili pak osoba koju direktor ovlasti za to putem punomoći. Vaš prvi nadređeni ("šef"), vjerojatno daje svoje mišljenje, suglasnost i sl., ali ako nema posebno ovlaštenja za potpisivanje takvog sporazuma, on to ne bi mogao valjano učiniti.
-
Neisplata plaće nakon prekida radnog odnosa
Plaću možete ostvariti sudskim putem. Pri tome, ako Vam poslodavac nije isplatio plaću, bio Vam je dužan dati obračun neisplaćene plaće. Takav obračun predstavlja ovršnu ispravu, pa ako ste dobili taj obračun, plaću možete ostvariti u ovršnom dakle bržem postupku.
-
Zloupotreba bolovanja i izvanredni otkaz
Mislim da bi to nesumnjivo mogao biti opravdan razlog za izvanredni otkaz, s obzirom da se radi o zloupotrebi bolovanja.
-
Uvjeti sporazumnog raskida ugovora o radu
Ne znam tko je predložio sporazumni prestanak ugovora o radu, da li Vi ili poslovadac. Međutim, ako se radi o sporazumu onda je sve pitanje dogovora ugovornih strana. Dakle, ugovorne strane, tj. radnik i poslodavac mogu slobodno sve ugovarati što se tiče otkaznog roka, otpremnine te pitanja hoće li se u otkaznom roku stvarno raditi ili ne. Također sporazumom je moguće ugovoriti da nema nikakvog otkaznog roka niti otpremnine, jer sporazum nije otkaz.
-
Gubitak prava potpisivanjem sporazumnog otkaza
Ako ste, kao što navodite, potpisali sporazum o prestanku ugovora o radu, onda je Vaš ugovor o radu prestao sporazumno, a ne otkazom. U tome slučaju nema primjene odredbe članka 113. st. 7. i 8. Zakona o radu o zabrani zapošljavanja 6 mjeseci na istim poslovima, jer se ista zabrana odnosi isključivo za slučaj poslovno uvjetovanog otkaza. Prema tome nemate pravo na ikakvu naknadu.
-
Manjak u skladištu – razlog za otkaz?
Što se tiče otkaza, ako osobno niste odgovorni za manjak, nema razloga za otkaz tj. takav bi otkaz bio neopravdan. Prema tome, nemojte potpisati nikakav sporazumni prestanak ugovora o radu, suglasnost na otkaz, sami dati otkaz i sl.
-
Premještaj na drugo radno mjesto i ponuda otkaza s otpremninom
Iz pitanja nije sasvim jasan karakter Vašeg pristanka na otkaz. Ako ste u stvari sklopili sporazum o prestanku ugovora o radu, onda više nemate mogućnosti sudskog spora, jer niste otkaz u stvari niti dobili, nego ste sklopili sporazum. Tada i sva ostala pitanja postaju nebitna. Ako ste ipak dobili otkaz, a Vaš pristanak je samo načelni, tada otkaz možete sudski osporavati.
-
Invalidska mirovina i mogućnost rada
Dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, ugovor o radu tj. radni odnos prestaje po sili zakona. Takva osoba ne može se zaposliti odnosno sklopiti ugovor o radu, što je potpuno razumljivo jer ako je netko dobio mirovinu jer je zbog zdravstvenih razloga nesposoban za rad, ne može nakon toga raditi.
-
Potraživanje neisplaćene otpremnine
Ako Vam poslodavac neće isplatiti otpremninu dobrovoljno, morate ostvariti svoje pravo sudskim putem.
-
Otpremnina kod prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme
Navedeni radnici nemaju pravo na otpremninu. Naime, odredbom članka 125. Zakona o radu propisano je da pravo na otpremninu imaju radnici ako im poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada.
-
Zapošljavanje otpuštenih radnika na honorarni rad
Prema zakonu morao bi s njima sklopiti ugovor o radu, a ne 'honorarni' ugovor. Naime, ako se radi o obavljanju poslova koji po naravi stvari predstavljaju radni odnos, poslodavac je dužan sklopiti ugovor o radu, a ne neki drugi ugovor.
