Ulaskom Hrvatske u EU, hrvatski građani moći će slobodno konkurirati na zajedničkom tržištu usluga, ali i očekivati konkurenciju stranaca na svome terenu.
Pod kojim će se uvjetima i jedni i drugi nadmetati na tržištu usluga, vidjet će se nakon što završi snimanje stanja u području nazvanom Pravo poslovnog nastana i sloboda kretanja usluga, koje vodi dvoje profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Siniša Petrović, pregovarač, i Tatjana Josipović, voditeljica radne skupine.
Poslovni nastan znači pravo trajnog obavljanja djelatnosti u drugoj državi koje se ostvaruje osnivanjem trgovačkih društava ili podružnica.
Postoji niz direktiva koje uređuju područje usluga, a mi ćemo tek vidjeti hoćemo li se uskladiti s postojećim režimom - izjavila je Josipović te nadodaje da će se usluge moći pružati i povremeno ili jednokratno, a da bi se osigurao slobodan protok usluga, moraju se uspostaviti i zajednički standardi.
Bit je slobodnog pružanja usluga da ne smije biti diskriminacije na osnovi državljanstva. Ne moraju se hrvatski građani bojati da će Hrvatska otvoriti svoje tržište strancima, to je dvosmjeran proces od kojega će građani imati koristi jer jača konkurencija utječe na povećanje kvalitete usluge - objašnjava Josipović.
U sklopu ovog poglavlja pregovarat će se i o uvjetima pod kojima će se priznavati diplome i svjedodžbe, a valja očekivati da će prva generacija hrvatskih studenata koja diplomira prema pravilima bolonjskog procesa, svoja prava radna iskustva slobodno stjecati u nekoj od članica EU.
Bez obzira na tristo tisuća nezaposlenih, mr. Mirta Kapural, članica radne grupe za slobode kretanja radnika, smatra da ni hrvatski radnici neće stajati u redu za prelazak granice.
Nisu to učinili ni Slovenci, Mađari, niti drugi građani novih država EU, iako su im to omogućile Švedska, Irska i Velika Britanija, koje ne traže nikakve zabrane. Čak i bez novih članica, radnu snagu u EU karakteriziraju mala prostorna i profesionalna pokretljivost.
Kapural ističe da je 1991- 2001. samo 15% državljana EU promijenilo mjesto boravka zbog posla u drugoj državi članici, i to uglavnom u Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Mogući radnici migranti iz novih država članica pretežito su mlađi, visokoobrazovani profesionalci.
Nove bi se članice mogle suočiti s problemom odljeva mozgova i rizikom gubitka najbolje radne snage, upozorava Kapural.
(T.K.)
Izvor:
Večernji list
