Velika većina hrvatskih građana zadovoljna je obiteljskim životom i privatnim vezama, ali su pesimistični u pogledu budućnosti.
Nezadovoljni su prihodima, nezaposlenošću, javnim uslugama i regionalnim razlikama.
Na takve ocjene upućuje novi izvještaj najjače europske "think tank" organizacije iz područja radnih i socijalnih prava, irskog Eurofounda koji je prvi put u istraživanja o kvaliteti života u EU uključio i Hrvatsku.
Opsežnu studiju pripremili su Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije, i Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, analitičarka Instituta Ivo Pilar.
Najveći izazov za hrvatske građane je odgovor na pitanje kako poboljšati životni standard. Prosječna hrvatska obitelj godišnje raspolaže sa 60-ak tisuća kuna, a analiza je pokazala da se oko 5% populacije nalazi ispod granice siromaštva, jer dnevno raspolažu s manje od 3,18 eura.
Hrvati nemaju povjerenja u zajednicu, svaki treći smatra da u odnosima s drugim ljudima mora biti izrazito oprezan, 35% osjeća tenzije među etničkim skupinama, dok je 62% ljudi zabrinuto zbog tenzija između siromašnih i bogatih. Na jednog optimista dolaze četiri pesimista.
Analiza je pripremljena prije šest mjeseci, a da se sada radi, već bi bila drugačija jer se osjećaju pozitivne promjene. Nezaposlenost je pala, položaj nekih skupina umirovljenika je bolji, prihvaćen je niz dokumenata koji neke stvari rješavaju institucionalno.
"Naši su građani nestrpljivi, nedovoljno optimistični, ponekad i nerealni. Sutra bi htjeli biti Švicarska, ali to nije moguće", komentira autor studije Predrag Bejaković, te dodaje da se nijedna europska država nije razvila preko noći.
Eurofound naglašava da im istraživanje Qualitiy of life in Croatia prvi put nudi međunarodno usporedive indikatore.
(A.T.)
Izvor:
Večernji list
