Prijedlog da se ne oporezuje cijeli iznos minimalne plaće je realan, a upozorenje ministra financija Ivana Šukera kako bi to lokalne proračune lišilo oko tri milijarde kuna godišnje je neutemeljeno, smatraju sindikati.
Tvrdnja kako bi neoporezivanje minimalca lokalnim zajednice oštetilo za tri milijarde kuna iz kojih se financiraju zdravstvo, školstvo i dr. nije točna, što potvrđuje činjenica da ove godine proračun predviđa nešto više od 1,9 milijardi kuna prihoda od poreza i prireza na dohodak, rekla je Hini predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević.
Prijedlog su zajednički iznijeli sindikati i poslodavci na jučerašnjem sastanku s premijerom Ivom Sanaderom, no oko visine minimalca još uvijek nema konsenzusa, već obje strane ostaju pri svojim stajalištima.
Minimalna plaća trenutno iznosi 2.441 kunu bruto, odnosno 1.890 kuna neto, a sindikati predlažu da ona ove godine iznosi 41% prosječne plaće, te do 2011. godine poraste na 50% prosječne plaće. Poslodavci pak ostaju kod dosadašnjeg prijedloga o 35% prosječne plaće, uz godišnje usklađivanje minimalca s rastom BDP-a. I sindikalci i poslodavci očekuju od Vlade da se izjasni što je država spremna učiniti po tom pitanju.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe kako Vlada treba odlučiti je li spremna predložiti izmjene u poreznom sustavu i "prekrojiti" porezne razrede, kako ne bi bilo velikih gubitaka na prihodima lokalnih zajednica. Država također mora reći kako misli pomoći sektore koji lošije stoje, kao što su tekstilna, drvoprerađivačka i obućarska industrija itd., kaže Sever.
Zamjenik predsjednice Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić upozorava kako te grane trebaju dobiti poseban tretman države, a ne zatvoriti radna mjesta.
U tom smislu trebalo bi razmisliti da se za njih utvrdi neko prijelazno razdoblje s različitim iznosima minimalnih plaća, ili da se država odrekne prihoda s osnova poreza i doprinosa za lošije stojeće industrije, smatra Ribić. (Hina)
