Sindikalni beskamatni krediti su praksa koja je najzastupljenija u tranzicijskim zemljama, dok je u razvijenim zemljama EU takva praksa nepoznanica
Ako se prihvati prijedlog Zakon o potrošačkim kreditima u sadašnjoj verziji, sindikati od iduće godine više neće moći iz sindikalne članarine kreditirati svoje članove.
Iako nitko sa sigurnošću ne može reći s koliko novca od članarine sindikati danas "posluju", procjenjuje se kako godišnje sindikati članove kreditiraju s više od 100 milijuna kuna, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Međutim, usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa europskom pravnom stečevinom dijelom bi moglo eliminirati to uobičajeno poslovanje sindikata. Inače, sindikalni beskamatni krediti su praksa koja je najzastupljenija u tranzicijskim zemljama, dok je u razvijenim zemljama EU takva praksa nepoznanica.
Naplata troškova pozajmice
Prijedlogom zakon o potrošačkim kreditima regulira se način poslovanja fizičkih i pravnih osoba koje nude potrošačke kredite. Iako se sindikati nigdje izrijekom ne spominju, zakon se odnosi i na njih. Zakon sindikatima neće onemogućiti financijsko potpomaganje članova, bilo da je riječ o bespovratnim pomoćima ili beskamatnim pozajmicama, ali će problem nastati kod beskamatnog kreditiranja uz plaćanje troškova pozajmice. Kako se može čuti, ti troškovi izdavanje kredita često se kreću u iznosu od dva posto, a takvu vrstu kreditiranja, sindikati prema nacrtu zakona neće moći obavljati.
Osipanje članstva
Iako financijske pogodnosti koje sindikati nude, mnoge radnike potiču na članstvo u sindikatu, usklađivanje zakona s EU stečevinom, moglo bi dovesti do odljeva sindikalnog članstva. Sindikati bi se u najboljem slučaju mogli pokušati izboriti da postanu zakonski izuzetak, a neslužbeno se doznaje kako im je zakonodavac spreman izaći u susret.
Inače, u Hrvatskoj djeluje više od 600 sindikata, a svi oni su jedinstveni u stavu da se novac prikupljen od članarine treba maksimalno staviti u funkciju članova. (V. K.)
Izvor:
Novi list
