Dužnici kao uvjet za plaćanje uvjetuju da nabavljači smanje iznose računa koje trebaju platiti
Prema podacima Fine o nepodmirenim nalozima za plaćanje, iznos neplaćenih računa u hrvatskom gospodarstvu svakodnevno raste za 23 milijuna kuna, a iako Fini ne otkrivaju koje su tvrtke vodeći dužnici, ekonomisti upozoravaju da su glavni generatori nelikvidnosti državna poduzeća.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravaju da su neplaćeni računi najvećih državnih tvrtki privatnom sektoru već premašili iznos od 7,5 milijardi kuna. Kada se tome pribroje HZZO i brodogradilišta te lokalna samouprava, iznos dugovanja državnog sektora penje se, tvrde analitičari, na 10 do 15 milijardi kuna, pišu Adriano Milovan i Branka Stipić u Jutarnjem listu.
Odricanje od zarade
Međutim, zabrinjavajuće je da se zbog nelikvidnosti već događa i svojevrsno poslovno reketarenje, a reketari su velike tvrtke dužnici koje ucjenjuju svoje vjerovnike. Zbog prijetnji, poput: "platit ćemo vam račune ako ih umanjite za 10 do 15 posto", oni koji već duže vrijeme čekaju novac, moraju se odreći dijela zarade žele li išta naplatiti u razumnom roku.
Ipak, nitko ne želi otkriti koje su to tvrtke jer se direktori panično boje da u tom slučaju neće nikada uspjeti naplatiti već isporučenu robu ili usluge te da nikada više tvrtka dužnik od njih neće ništa naručiti.
Posljedica reketa s plaćanjem računa može biti i generator inflacije. Budući da svi znaju za običaj da se brže plaćaju računi koji se smanje, njihov je logični i očekivani potez da u svoje ponude ugrade 10 do 15 posto više cijene. Osim toga, novi reket s plaćanjem računa plodno je tlo i za korupciju.
Situacija kao prije deset godina
Prema podacima Fine i HGK, u Hrvatskoj je do kraja ožujka iznos nenaplaćenih potraživanja među tvrtkama dosegao 15,6 milijardi kuna. Tome, međutim, treba dodati još i oko 4,3 milijarde kuna, koliko potražuju obrti, čime slika o nelikvidnosti postaje potpunija.
Prave razmjere nelikvidnosti u nas nitko sa sigurnošću ne zna. Ali zna se da je problem u najmanju ruku jednako ozbiljan kao prije desetak godina, kada je nelikvidnost dosegla zapanjujućih 26,5 milijardi kuna. Poslodavci i analitičari pritom upozoravaju da najveću odgovornost za to snose državne tvrtke koje ne plaćaju na vrijeme svoje obveze, a često naručuju i proizvode i usluge koje zapravo ni ne mogu platiti. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
