Sufinanciranje neradnog petka za 20.000 radnika košta oko 360 milijuna kuna, a jednaki broj naknada za nezaposlene košta 216 milijuna kuna
Na jučerašnjem sastanku nije postignut dogovor o skraćivanju radnog tjedna, a konačna odluka Vlade o prihvaćanju prijedloga Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) trebala bi se znati tek krajem idućeg tjedna.
Prema prijedlogu SSSH i HUP-a, zaposlenima u tvrtkama pogođenima gospodarskom krizom plaća bi se manjila za 20 posto, dok bi istodobno od države, po uzoru na druge zemlje, dobivali mjesečnu naknadu od 600 kuna za četiri neradna petka. Tom bi se mjerom zadržala sadašnja razina zaposlenosti i spriječila daljnja otpuštanja, piše Marijan Lipovac u Vjesniku.
Uskladiti s EU
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec je izjavio da su stručne službe Ministarstva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje analizirale prijedlog i iskustva drugih zemalja, a u slučaju uvođenja subvencija za neradni petak, moraju se jasno utvrditi pravila njihove raspodjele.
"Potpore moraju poštovati pravila EU-a, biti nediskriminirajuće i horizontalne, odnosno primjenjive na sve gospodarske sektore a ne samo na one u teškoćama, i mora ih odobriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja", objasnio je Polančec.
Preraspodjela u ministarstvu
Prema projekcijama Ministarstva gospodarstva rađenima za 100.000 zaposlenih, ako bi se subvencioniralo njih 20 posto, odnosno 20.000, potpore bi državu stajale oko 360 milijuna kuna tijekom šest mjeseci. Međutim, ako bi pak tih 20.000 ljudi ostalo bez posla, polugodišnji trošak za njihove naknade bio bi 216 milijuna kuna.
Stoga je i razumljivo zašto Vlada ne zna gdje bi pronašla novac za sufinanciranje kraćeg radnog tjedna. Polančec je pak istaknuo kako bi se novac morao osigurati preraspodjelom unutar sadašnjih stavki Ministarstva gospodarstva ili HZZ-a, rebalansom proračuna, novim zaduživanjem ili prodajom imovine.
Predsjednica SSSH Ana Knežević rekla je da se prijedlog za subvencioniranje neradnog petka posebno odnosi na drvnu industriju, u kojoj je bez posla ostalo 4000 radnika, te na kemijsku i industriju nemetala, gdje je bez posla u ovoj godini ostalo 5000 radnika. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
