SSSH predlaže uvođenje austrijskog modela prema kojemu evidencija radnog vremena poslodavca i radnika ima jednaku težinu
Nakon što je Ustavni sud ukinuo odredbe o radnom vremenu Zakona o trgovini, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal potvrdio je da Ministarstvo gospodarstva radno vrijeme više neće ograničavati zakonom.
To znači da trgovine u Hrvatskoj mogu raditi od 0 do 24 sata, naravno, ako su vlasnici radnicima spremni platiti odrađene sate i osigurati im tjedni odmor, objasnio je Mazal.
Budući da u Zakonu piše da radno vrijeme određuju trgovci, koji ga objavljuju na ulazu i prijavljuju, Mazal dodaje, da za nečim drugim nema potrebe, piše Nikola Sever Šeni u Večernjem listu.
Neplaćeni rad
Upozorio je kako su se, dok su odredbe postojale, svi žalili da im nedostaje dućan otvoren nedjeljom, a danas se svi pitaju jesu li blagajnice pošteno plaćene. Zbog toga će se pojačati inspekcije, pa će se neplaćeni rad u trgovini svesti na minimum.
Vlasnicima trgovina zakon će propisivati detaljno ispunjavanje evidencije radnog vremena, pomoću koje će se moći provjeriti je li svim radnicima plaćen svaki odrađeni sat, je li im pauza između dviju smjena bila najmanje 12 sati te jesu li imali slobodan dan u tjednu. Isti je princip kontrole rada nedjeljom i blagdanom.
Punjenje proračuna
Međutim, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Ana Knežević se protivi tome da vlasnici sami propisuju radno vrijeme. "U Hrvatskoj je 25.000 malih trgovina. Da inspektori kontroliraju samo njih, u godinu dana ne stignu sve obići", kritična je Knežević.
Ipak, pozdravlja strožu kontrolu evidencije radnog vremena te poziva ministra Damira Polančeca da u Hrvatsku uvede austrijski model prema kojemu evidencija radnog vremena poslodavca ima jednaku težinu kao i ona koju vodi radnik. Također, radnici bi na obračunu plaće trebali moći vidjeti koliko su sati odradili prekovremeno, koliko nedjeljom, a koliko blagdanima.
"Osim što bi se radnika zaštitilo od izrabljivanja, to je i u interesu države jer bi se osiguralo bolje punjenje proračuna", zaključuje Knežević. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
