Životni su troškovi u rujnu bili tek 30 kuna viši nego u kolovozu, ali je plaća bila 62 kune niža
I nova sindikalna košarica minimalnih životnih troškova potvrđuje da troškovi rastu, dok plaće i mirovine padaju, čime se produbljuje sada već trogodišnji trend pada kupovne moći stanovništva, upozorila je predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević na konferenciji za novinare.
Košarica minimalnih troškova za četveročlanu obitelj u rujnu je iznosila 6.347 kuna i bila je za tridesetak kuna ili 0,50 posto veća nego za kolovoz. No, u međuvremenu je došlo do pada plaća, pa je tako prosječna plaća za srpanj snižena za 62 kune u odnosu na lipanj. "Kupovna moć građana dodatno je smanjena tijekom ljeta kada je PDV povećan na 23 posto i uveden poseban porez na plaće od dva i četiri posto", dodala je Knežević.
Osim toga, jesen je roditeljima školaraca donijela i dodatne troškove jer su ukinuti besplatni udžbenici, a cijene kompleta udžbenika penjale su se i do 2.500 kuna. Također, istaknula je predsjednica SSSH, uz porast cijena režija zbog većeg PDV-a, u nekim je gradovima porasla i osnovna cijena komunalnih usluga.
Krediti porasli za 6 milijardi kuna
Mnoge obitelji i dalje osnovne životne potrebe financiraju kreditima, tako da je kreditna zaduženost građana u godinu dana sa 118 milijardi, porasla na 124 milijarde kuna. S druge strane, banke su u prvoj polovici godine na kamatama zaradile 4,8 milijarde kuna.
Sadašnja kriza obnovila je interes građana za povoljniju kupovinu u inozemstvu, pa ove godine 19 posto kućanstava gotovo redovito odlazi kupovati preko granice. Istodobno, potrošnja kućanstava je u prvih šest mjeseci pala za devet posto u odnosu na lani, a pad prometa u trgovini na malo, u prvom je polugodištu iznosio 16,3 posto, dok će u drugoj polovici 2009. biti još i veći zbog rasta PDV-a i kriznog nameta.
Bez štednje, nema rasta zaposlenosti
Postavlja se pitanje – zašto i za koga plaćamo posebne poreze jer će, primjerice, od stotinjak milijuna kuna prikupljenih u prvih mjesec dana od uvođenja tzv. harača, čak 4,5 milijuna kuna otići na "zbrinjavanje" smijenjene Uprave HEP-a, upozorila je Knežević.
Podsjetila je da su se sindikati usprotivili Vladinim smjernicama za vođenje fiskalne i monetarne politike u iduće tri godine, jer se iz njih ne vidi nikakva namjera za ozbiljnim kresanjem troškova, što će za posljedicu donijeti još veću nezaposlenost, rast broja umirovljenika i bježanje u sivu ekonomiju.
Nezadovoljni ovakvima stanjem u državi, sindikati će nastaviti dogovore oko velikog prosvjeda koji bi se trebao održati krajem listopada ili početkom studenog, istaknuto je na konferenciji. Međutim, priznaje Knežević, pregovori ne teku glatko, jer je teško uskladiti interese različitih skupina. Tako, primjerice, sindikati javnog sektora smatraju da bi ukidanje kriznog poreza dovelo do pojačanog pritiska na smanjenje njihovih plaća, dok se sindikati realnog sektora itekako zalažu za ukidanje tog nameta. (Hina)
