Vlada novozaposlenima nameće obvezu usavršavanja i dokvalifikacije.
Nakon što je u prva četiri mjeseca ove godine država potrošila gotovo polovicu godišnjeg proračuna namijenjenog naknadama za nezaposlene, traži se način kako osigurati dovoljno sredstava za nezaposlene do kraja godine. Vlada je svojim programom gospodarskog oporavka najavila kako će sredstva koja namjeravaju uskratiti zaposlenima u javnim i državnim službama neisplatom regresa, božićnice i dara za djecu u ovoj godini preusmjeriti za skrb o nezaposlenima.
Država računa da će uskratom dijela prava 240 tisuća zaposlenim u državnim i javnim službama, u proračunu osigurati 640 milijuna kuna. No, pregovori sa sindikatima još se vode i pitanje je kakav će biti konačan dogovor. Dodatna sredstva država namjerava povući i iz subvencioniranja skraćenog radnog tjedna, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Upravo zbog te neuspjele akcije, nezaposlenima je prošlog ljeta budžet srezan za 200 milijuna kuna. Promašenu investiciju, međutim, sada valja ispraviti pa se radi na izmjenama zakona o subvencioniranju skraćenog radnog tjedna. Ostvari li se plan Vlade, za nezaposlene bi se u ovoj godini osiguralo dodatnih 730 milijuna kuna. To su kratkoročne mjere za kojima vlast namjerava posegnuti.
Do kraja godine vjerojatno će se ponovo izmijeniti i pravila za stjecanje prava na naknadu za nezaposlene. Smanjenja, i onako malih naknada, vjerojatno neće biti. No, plan je skratiti rok primanja pune naknade kako bi se nezaposlene motiviralo na traženje posla. Istovremeno, država namjerava uvesti naknade za dugotrajno nezaposlene, dok bi novonezaposleni silom zakona trebali ulagati u svoje obrazovanje.
Tako program Vlade govori o vremenskom ograničavanju primanja pune naknade "kako bi se nezaposleni motivirali na aktivno traženje posla, a nakon određenog vremenskog roka plaćanje 50 posto naknade uz obvezu dodatnog usavršavanja ili prekvalifikacije". Što to konkretno znači za radnika koji je ostao bez posla i prima naknadu za vrijeme nezaposlenosti, još nitko ne zna. Te mjere, naime, još nisu razrađene.
No, nezaposlena osoba s evidencije burze i sada, upiše li program prekvalifikacije ili dokvalifikacije, od države dobiva 1.600 kuna naknade i plaćene putne troškove. Nezaposlene osobe koje su na radu provele 32 godine, pak, već imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja. Takvi radnici najčešće na burzi dočekaju mirovinu.
Prema mišljenju Sanje Crković Pozaić, stučnjakinje za tržište rada i nekadašnje ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nezaposlene ne bi trebalo stimulirati da dugo budu u evidenciji nezaposlenih. Stoga, posebno kada je riječ o dugotrajni nezaposlivim radnicima HZZ i institucije socijalne službe trebaju raditi "kao prst i nokat". U tom smjeru razmišljaju i u Ministarstvu rada. (T. B.)
Izvor: Novi list
