Zaposlenici su najzadovoljniji radnim uvjetima, a najmanje zadovoljni pravednošću plaće koju dobivaju, pokazali su posljednji podaci istraživanja Nacionalni indeks sreće.
Najzadovoljniji svojom radnom okolinom su građani u Istri, Gorskom Kotaru i Primorju, a najmanje zadovoljni u Zagrebu, pokazali su posljednji podaci istraživanja Nacionalnog indeksa sreće koje provode magazin Banka, agencija Hendal i Allianz.
Što se veličine životne sredine tiče, radnu okolinu najboljom procjenjuju stanovnici manjih naselja - od dvije do deset tisuća stanovnika. I među spolovima postoje razlike - žene su u značajno manjoj mjeri zadovoljne svojim poslom, dok su međuljudskim odnosima na poslu mnogo nezadovoljnije od muškaraca. Zadovoljstvo radnom okolinom najniže je kod onih između 45 do 54 godine i osoba srednjoškolskog obrazovanja.
Uz procjenu općeg zadovoljstva poslom, sudionici istraživanja procjenjivali su u kojem stupnju svoju plaću smatraju dobrom i pravednom, posao sigurnim, a fizičku radnu okolinu adekvatnom za obavljanje posla. Osim toga, procjenjivali su kvalitetu međuljudskih odnosa u svom radnom kolektivu, svoje odnose s nadređenima i klimu u organizaciji u kojoj rade (socijalni aspekti posla), te stupanj u kojem na poslu imaju prilike iskoristiti vlastite potencijale i sudjelovati u odlučivanju o stvarima koje se tiču njihovog posla.
Istraživanje je pokazalo da su zaposlenici najzadovoljniji radnim uvjetima, a najmanje zadovoljni pravednošću plaće koju dobivaju. Percepcija sigurnosti posla i zadovoljstvo visinom plaće nalaze se negdje između, pri čemu četvrtina sudionika percipira svoje poslove nesigurnima, a gotovo petina ljudi smatra da su joj plaće loše. Činjenica da samo 39,9 posto sudionika smatra da je njihova plaća pravedna, razmjerna njihovim zaslugama na poslu, zanimljiva je u svjetlu najnovijih nalaza prema kojima je, od same visine plaće, za sreću važnija percepcija zaposlenika da su u odnosu na druge zaposlenike pravedno plaćeni.
U pogledu međuljudskih odnosa, slika kvalitete radnog života u Hrvatskoj je puno bolja. Većina hrvatskih zaposlenika percipira međuljudske odnose na poslu harmoničnima, odnose sa nadređenim dobrima, a ukupnu organizacijsku klimu kvalitetnom. Također, gotovo dvije trećine hrvatskih zaposlenika smatra da na poslu iskorištava svoje potencijale, no manje od 40 posto zaposlenika zadovoljno je mogućnošću sudjelovanja u odlučivanju o stvarima koje su vezane za njihov posao. (T. B.)
Izvor: Banka
