Neke su profesije ostale posebno teško pogođene neprestanim inovacijama, što je milijune ljudi diljem planete dovelo do toga da budu tehnološki višak. Donosimo vam kratki pregled nekih od najugroženijih poslova na svijetu.
Još od vremena kad su tekstilni radnici u Engleskoj prvi put u 19. stoljeću zamijenjeni mehaničkim tkalačkim stanovima, nove su tehnologije sve brže počele preuzimati nekadašnje ljudske poslove. Nimalo začuđujuće, ovaj se trend neprestano ubrzavao u 20. i 21. stoljeću, što je milijune ljudi dovelo do toga da postanu tehnološki višak.
1) Urari
Znani još i kao popravljači satova ili horolozi, urari većinu svoga radnog vremena provode izrađujući i popravljajući ručne i džepne satove. Nažalost, zbog cijelog niza razloga, broj ljudi koji se bave ovim zanimljivim zanatom u drastičnom je opadanju, a u SAD-u ih je ostalo još svega 3200. Stručnjaci predviđaju da će taj broj do 2020. godine biti još za 700 manji nego danas. Visoka cijena popravaka i široko dostupne i jeftine zamjene za klasične satove nagnat će većinu kupaca da radije kupuju nove satove kad im se stari pokvare, nego da ih popravljaju. Ipak, manji dio urara još će neko vrijeme imati posla zahvaljujući održavanju i popravcima klasičnih zidnih satova koji mnogima još uvijek krase zidove blagovaonica i dnevnih soba.
2) Plakateri i tapetari
U nedostatku zajedničkog naziva ove profesije u našem jeziku (engl. paperhangers), ovo su ljudi koji postavljaju, popravljaju ili zamjenjuju tapeta u našim domovima, ali i oni koji postavljaju plakate na na billboardima te drugim velikim uličnim plakatima. U SAD-u je prošle godine bilo svega 7400 ljudi koji su se bavili ovim poslovima, a do 2020. ostat će ih oko 5000. Tapetari često vode vlastiti obrt, a zanatu se uče šegrtovanjem kod već iskusnih majstora. Sve jednostavnije, dostupnije i jeftinije alternative koje ljudi danas koriste umjesto tapeta u narednih bi 20 godina trebale potpuno izbaciti gotovo sve tapetare iz posla.
3) Serviseri fotografske opreme
Digitalne su kamere već odavno gotovo potpuno istisnule klasične fotoaparate na tržištu uređaja za amatersku upotrebu, a stručnjaci predviđaju da će se isto ubrzo dogoditi i tržištu profesionalnih fotoaparata. Unatoč činjenici da se o prednostima i manama klasičnih i digitalnih profesionalnih fotoaparata već godinama vode žučne rasprave, gotovo je neminovno da će memorijske kartice zamijeniti danas već pomalo arhaični film. Iako su se serviseri fotografske opreme preorijentirali i na popravak digitalnih uređaja, činjenica da većina prosječnih korisnika preferira kupnju novog i boljeg fotoaparata kad im se stvari pokvari znači i pad broja zaposlenih u ovoj profesiji od golemih 35% u sljedećih 10 godina.
4) Poštanski službenici
Nedavno su svjetski mediji pisali o tome kako je američka pošta pred bankrotom i da joj u sljedećih godina dana prijeti zatvaranje ukoliko ne nađe investitora, što je još uvijek na dugačkom štapu. Glavni krivac za nagli pad nekoć moćne poštanske industrije nesumnjivo je jeftini i sveprisutni Internet. Drastični pad poštanskih pošiljki u zadnjih 10 godina koštao je tisuće i tisuće ljudi radnog mjesta u poštanskim uredima diljem planete. Ako je vjerovati statistikama, najviše su ugroženi ljudi koji rade na sortiranju i procesuiranju pošte, čiji će broj pasti za vrtoglavih 67 posto u sljedećih 10 godina.
5) Radnici u tekstilnoj industriji
Tekstilna će industrija samo u SAD-u izgubiti više od 120.000 radnih mjesta do 2020. godine, djelomično zbog toga što proizvođači sele proizvodnju u zemlje s jeftinijom radnom snagom, a djelomično zbog toga što će tehnologija sve više zamjenjivati ljudski rad. Stručnjaci smatraju da će najviše biti pogođeni oni koji upravljaju strojevima za bojanje i bijeljenje tkanina. Napredak tehnologije, poput računalnih rezača tkanine, automatskog šivanja te sustava za automatsko slaganje i sortiranje tkanina gotovo će u potpunosti zamijeniti radnike u većini velikih postrojenja, što će rezultirati za 54% manjim brojem zaposlenih do 2020. godine. (M.D.)
Izvor: Metroportal
