Ne možemo dobro spavati, jedemo više slatkiša, a šanse za stres veće su nam u državnoj tvrtki, s nižom stručnom spremom te živimo li dalje od hrvatske obale. Najmanje se stresiraju mladi Dalmatinci, pokazalo je istraživanje koje je proveo MojPosao.
Uslijed gospodarske krize sve smo više pod stresom na radnom mjestu što može dovesti do reakcija i ponašanja koja ne možemo kontrolirati. Koliko često se građani susreću s bijesnim ispadima, svojim ili tuđim, pokazalo je istraživanje koje je proveo MojPosao zajedno s više od 500 ispitanika. Rezultati pokazuju da 70% ispitanika trpi zbog stresa na radnom mjestu. Ostale stres ne smeta ili to ne mogu procijeniti (5%).
Zbog stresa na poslu odajemo se cigaretama, alkoholu i nezdravoj prehrani
Rezultati pokazuju da je u većoj tvrtki viša razina stresa. 71% ispitanika zaposleno u velikim tvrtkama ili institucijama proživljava stres, dok ih je najmanje u malim tvrtkama ili institucijama (58%).
Ispitanici zaposleni u tvrtkama u hrvatskom državnom vlasništvu (76%) proživljavaju najviše stresa na radnom mjesta. Slijede ispitanici zaposleni u hrvatskim institucijama (67%), dok je najmanje 'uzrujanih' ispitanika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (65%).
Kada su u pitanju posljedice stresnih situacija, tri četvrtine ispitanika (73%) imalo je problema sa spavanjem u proteklih godinu dana. Zatim slijedi polovica ispitanika (53%) koja je počela pojačano jesti slatkiše, dok ih je čak 40% počelo (ponovno) pušiti ili je povećalo dnevnu dozu cigareta.
Trećina ispitanika (35%) barem je jednom u proteklih godinu dana javilo na posao da su bolesni, iako to nisu bili, a njih četvrtina (25%) počelo je (više) piti. Stres na poslu nije utjecao na ponašanje svega 24% ispitanika.
Uz nadređene, stres uzrokuju kolege 'zabušanti' i spora uredska oprema
Kao razlog stresa na poslu, 66% ispitanika navodi svoje nadređene. Polovica uzrok vidi u prevelikoj količini posla (52%), dok njih 42% smetaju nerazumni rokovi. Neodgovarajuća oprema i/ili uvjeti rada te kolege na poslu, razlog su stresa za 39% ispitanika. Svega 9% ispitanika sebe okrivljava za stres zbog nedovoljnih kompetencija za obavljanje radnih zadataka.
Nadređeni su najčešći uzrok stresa zbog neprihvaćanja i neuvažavanja tuđeg mišljenja i ideja, izjavilo je 55% ispitanika. Polovicu (50%) 'izluđuju' nerealna očekivanja nadređenih o količini posla koju treba odraditi kao i očekivanja o vremenu potrebnom da se neki posao obavi (49%). Nešto više od četvrtinu ispitanika (27%) smeta sveprisutni nadređeni koji kontrolira i nadgleda svaki korak zaposlenika, a petinu (21%) smeta neznanje i nedostatak kompetencija kod njihovih šefova.
Izvor stresa predstavljaju i kolege. Ispitanike u najvećoj mjeri smetaju 'zabušanti' (57%), zatim kolege koji ne posjeduju kompetencije za rad (38%), dok ih četvrtinu (24%) smetaju oni koji pauzu provode ogovarajući druge. Kolege koji uzimaju prečeste pauze ne voli 23% ispitanika, a za petinu (19%) su izvor stresa pretjerano natjecateljski orijentirani suradnici.
Uredska oprema također izaziva frustracije. Sporost (67%) te često kvarenje i 'zamrzavanje' (49%) računalne opreme najčešći su 'okidači' stresa na poslu. Trećinu ispitanika (34%) do stresa dovode kvarovi na printeru i faxu, a petinu (22%) poteškoće u pronalaženju dokumenata i datoteka na računalu. Junk i spam mailovi smetaju tek 16% ispitanika.
73% ispitanika nije osjetilo posljedice za ispad bijesa na poslu
Za ugodniju atmosferu na poslu ne treba puno. Dovoljni su: veća usmjerenost poslodavca na profesionalni razvoj zaposlenika (57%), mogućnost osobnog razvoja (45%) ili prilika da se sasluša mišljenje zaposlenika (39%). Manje prekovremenih i raniji odlazak s posla cijenilo bi 35% ispitanika.
Čak 42% ispitanika susreće se s verbalnim ispadima u radnoj okolini i to na tjednoj bazi. Fizičkim ispadima na namještaj i računalnu opremu svjedočilo je 53% ispitanika, dok ih je čak 40% svjedočilo fizičkom ispadu na druge kolege ili nadređenog.
U situacijama kada su se i sami našli obuzeti bijesom najviše se ispitanika (48%) uspjelo kontrolirati i mirnim tonom nastojalo riješiti problem. Gotovo polovica (46%) ispitanika sklono je izaći iz ureda da se 'ohladi', a isto toliko ih psuje u situacijama kada su ljuti. Svega 17% ispitanika odluči uzvratiti te viče na osobu koja je izazvala ljutnju i isto toliko ih brizne u plač (17%).
Gotovo trećina ispitanika (29%) nikada nije izgubilo kontrolu u poslovnom okruženju, dok ih 46% to učini barem jednom godišnje. Kontrolu u poslovnom okruženju čak 12% ispitanika gubi svaki tjedan, a isto toliko (12%) na mjesečnoj bazi.
Većina ispitanika (73%) koja je izgubila kontrolu na radnom mjestu nije imala nikakve posljedice. Upozorenje pred otkaz dobilo je 27% ispitanika, 5% ispitanika izgubilo je posao, a njih 3% moralo je materijalnu štetu koju su prouzročili.
Mlađi visoko obrazovani ispitanici iz Dalmacije najmanje podložni stresu na radnom mjestu
Dok muškarci i žene pate zbog stresa u sličnoj mjeri, razlike postoje kad je u pitanju dob ispitanika. Najmlađi ispitanici su i najmanje pod stresom (60%) dok stresne situacije najviše pogađaju ispitanike u dobi od 31 do 40 godina, njih 73%. Također, stres najmanje pogađa ispitanike s visokom stručnom spremom (63%).
Što se tiče geografske raspodijeljenosti, zbog stresa najviše pate u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (76%) dok najveća opuštenost prevladava među onima koji žive u Zagrebu (63%) i Dalmaciji (65%).
Izvor:
