Premija na hrvatski dug putem obveznica izdanih na deset godina iznosi 5,8 posto i nije se smanjila nakon ulaska u EU. Tržište nas percipira kao rizičnu zemlju, što pokazuje i rejting.
"Ne želimo li objaviti bankrot države, a to nam ne pada na pamet, svoje imovinske resurse moramo staviti u funkciju smanjenja javnog duga. To ljudi moraju shvatiti – to je upravljanje državom – imamo imovinu i trebamo je staviti u funkciju i s druge strane uprihoditi da smanjimo dug", rekao je ministar financija Slavko Linić pokušavajući objasniti zašto Vlada daje autoceste u koncesiju, piše Večernji list.
Potrošili više
Do kraja lipnja potrošen je sav ovogodišnji deficit, pa nas u razmaku od pola godine čeka drugi rebalans proračuna za 2013. Probijanje budžeta ministar pravda obvezama prema zdravstvu, no problemi su puno veći i država ih neće moći premostiti bez jedne krupne privatizacije. Ekonomist Željko Lovrinčević predviđa da će do kraja godine javni dug doći na 70 posto BDP-a, i to nakon što se, zbog promijenjene metodologije, korektno prikažu sve obveze države te u javni dug uključe zaduženja HBOR-a, HAC-a i AZR-a.
"Stanje je dramatičnije nego što se u Vladi predstavlja jer su eksplodirali i deficit i javni dug", kaže Lovrinčević.
Njegova je procjena da će se do kraja godine manjak u državnoj blagajni popeti na približno 14 milijardi kuna, zbog čega će Hrvatska biti jedna od rijetkih članica EU sa znatnim rastom deficita, i to u vrijeme kad se deficit trebao smanjiti za jedan postotni bod BDP-a godišnje. Kako sadašnji Zakonu o proračunu kaže da javni dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a, Sabor zapravo ne bi ni smio izglasati proračun za 2014. godinu, što zapravo znači da hrvatska Vlada već u prvoj godini članstva svoje javne financije predaje u ruke Bruxellesa. Očekuje se da će država ove godine u proračun prikupiti 1,5 do 2 milijarde kuna manje od planiranih 113 milijardi kuna. Posljedica je to pada zaposlenosti, proizvodnje i pada BDP-a. K tome, ulazak u EU donio je Vladi obvezu da u zajednički proračun uplati 1,7 milijardi kuna polugodišnje članarine, smanjuju se prihodi od carina jer prostor EU postaje unutarnje tržište, a 75 posto carina naplaćenih od uvoza iz trećih zemalja odlazi u Bruxelles.
Dok su prihodi, kaže Linić, ‘par postotaka’ ispod plana, rashodi su veći približno 4 posto, tako da Vlada i njezin ministar financija nemaju kontrolu ni nad čime pa se kao spasonosno rješenje nameće davanje autocesta u koncesiju, od čega Linić očekuje najmanje tri milijarde eura. Ili to ili bankrot države.
Novo zaduženje
Hrvatska se po cijeni rizika i zaduženja smješta uz bok s Mađarskom, Srbijom i Slovenijom – državama koje se na međunarodnom tržištu zadužuju neznatno ispod 6 posto. U pripremi je plasman dviju državnih obveznica na domaćem tržištu od 7 milijardi kuna za koje ministar očekuje kamatu nešto veću od 5 posto, dok financijski krugovi procjenjuju da će cijena zaduženja biti od 5,2 do 5,8 posto, ovisno o tome je li dug u kunama ili eurima.
Samo za dosadašnji deficit i refinanciranje dospjelih obveza Vlada se ove godine morala zadužiti oko 30 milijardi kuna. Ovo ljeto polako nastupa kraj ere jeftinog novca, kamate na svjetskim tržištima počinju rasti, što znači da će i cijena hrvatskog zaduženja premašiti 6%, što je za državu s visokim javnim dugom situacija neproglašenog bankrota.
Izvor: Večernji list
