Turistička sezona je oborila sve rekorde i zemlja bilježi rekordnu potrošnju sladoleda. U prvih deset mjeseci ove godine ukupno slastičarstvo (sladoled, slastice i konditorski proizvodi) zabilježilo je porast proizvodnje od čak 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Hrvatsko slastičarstvo hitno treba 220 slastičara.
Kako piše Glas Slavonije, Hrvatska bilježi rekordnu potrošnju sladoleda. U prvih deset mjeseci ove godine ukupno slastičarstvo (sladoled, slastice i konditorski proizvodi) zabilježilo je porast proizvodnje od čak 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Hrvatsko slastičarstvo hitno treba 220 slastičara. Ako se to ne riješi, morat ćemo zapošljavati slastičare iz susjednih zemalja.
Unatoč velikom bogatstvu izvornih slastica, Hrvatska ima vrlo mali broj zaštićenih izvornih slastica. To su samo neke od tema koje će biti prisutne na ovogodišnjem šestom, internacionalnom kongresu slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva "Interslast" koji će se ove godine održati 10. listopada pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, Svjetske organizacije Taste of peace (kuhari bez granica), Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije, županijske Obrtničke komore te pod stručnim pokroviteljstvom Hrvatskog kuharskog saveza i Saveza slastičara Hrvatske. Organizator i pokretač ovog kongresa je Novinsko-nakladnička tvrtka "Robinson" iz Zagreba. Kako nadalje navode u priopćenju iz "Robinsona", turistička sezona u 2017. godini imala je izuzetan utjecaj na porast potrošnje sladoleda u Hrvatskoj.
Profitabilna proizvodnja
U Hrvatskoj radi 580 slastičarnica. Najveći porast proizvodnje je u obrtničkim tvrtkama, gdje značajnu ulogu imaju segmenti izvornosti i originalnosti proizvoda, vjernost kupaca te konačno profiliranje sve većeg broja slastičarnica u smjeru proizvodnje izvornih hrvatskih slastica. Još bolji su rezultati u proizvodnji kolača. Italija je prošle godine proizvela najviše sladoleda u cijeloj Europskoj uniji. Iz talijanskih slastičarnica izašlo je 595 milijuna litara sladoleda, što je 19 posto ukupne europske proizvodnje. U proizvodnji i prodaji talijanskih sladoleda zaposleno je 69.000 ljudi u 19.000 slastičarnica, a godišnja zarada je 1,4 milijarde eura.
Odmah iza njih slijede proizvođači sladoleda iz Njemačke (515 milijuna litara), Francuske i Belgije. Slastičari često kod sladoleda ističu profitabilnost njegove proizvodnje, a to se najbolje vidi i po cijenama kuglica u Hrvatskoj. Sladoled u Zagreb košta 7 kuna, u Zadru 8, Splitu 9, Opatiji čak - 10 kuna, a neke slastičarnice u Dubrovniku prodavale su kuglicu i po 16 kuna”, naveli su iz Robinsona. Dodaju također i kako “Interslast” izuzetno značenje pridaje preferiranju hrvatskih izvornih slastica.
- Ove godine predstavit će se tri hrvatske županije; Koprivničko-križevačka s podravskom pogačom (koja je prije dva mjeseca postala zaštićeni kolač), Karlovačka županija s ogulinskom masnicom i Krapinsko-zagorska županija sa svatovskim kolačima Hrvatskog zagorja - ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinsko-nakladničke kuće Robinson.
Aktualnu ponudu poslova za slatičare možete pronaći na MojPosao portalu.
