Hrvati natprosječno izdvajaju i za troškove komuniciranja.
Najveće troškove stanovanja imaju Danska, Finska i Velika Britanija gdje na svakih stotinu potrošenih eura 30 odlazi za stanovanje, objavio je Eurostat na osnovi prosječnih cijena iz 2016. godine.
Po udjelu izdataka za stanovanje treća smo najjeftinija EU članica
Zadnji podaci za Hrvatsku odnose se na 2014. godinu, a po njima Hrvatska ulazi u red država s niskim izdacima za stanovanje, za što hrvatska domaćinstva troše 16 posto obiteljskog budžeta.
Hrvatska je po udjelu izdataka za stanovanje treća najjeftinija članica EU, nakon Malte i Litve.
DZS je izračunao da smo 2014. godine za režije i ostale izdatke vezane uz stanovanje godišnje trošili nešto više od 13 tisuća kuna.
Rekorderi po izdacima za hranu
Po istoj toj analizi Hrvatska je rekorder po izdacima za hranu koja uzima 30% obiteljskog budžeta.
Slijedi kandidatkinja za članstvo u EU Srbija gdje je lani na hranu odlazilo 23 posto tamošnjeg budžeta te Litva s udjelom od 20 posto.
Troškovi stanovanja rastu u cijeloj EU
Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta, no zato im je trošak stanovanja najveći pojedinačni izdatak.
Kućanstva u Europskoj uniji za stanovanje i režijske troškove lani su izdvojila 2400 milijardi eura (odnosno 16,4% ukupnog BDP-a ).
Stanovanje je u posljednjem desetljeću zabilježilo najznačajniji porast izdataka – s udjela od 22,7% u 2006. na 24,5% izdataka kućanstva u 2016. godini.
Hrvatski izdaci za stanovanje rasli su 3 postotna boda, s 13 na 16% od 2004. do 2014. što je zadnje desetogodišnje razdoblje za koje postoje podaci.
Između 2006. i 2016. udio troškova stanovanja u ukupnim troškovima kućanstva porastao je u velikoj većini članica EU.
Najveće povećanje tijekom ovog desetogodišnjeg razdoblja zabilježeno je u Portugalu, gdje je 2006. trošak stanovanja bio sličan kao i kod nas, 14% ukupnih izdataka kućanstava, a lani je narastao na 19%.
Više od četiri postotna boda zabilježeno je povećanje u Španjolskoj i Finskoj, a više od tri u Irskoj, Danskoj i Nizozemskoj.
Nasuprot tome, smanjio se udio troškova stanovanja u Slovačkoj s 26,7% na 24,4, te Poljskoj, Malti, Njemačkoj i Švedskoj.
Prijevoz, rekreacija, zdravlje, odjeća i telekomunikacije
Treću veliku stavku čine izdaci za prijevoz na što se i u Hrvatskoj i na razini EU troši 13% kućnog budžeta, slijede razna dobra i usluge (EU prosjek 11,5%, a hrvatski 8,5%), rekreacija i kultura (8,5% EU,, RH 6%), zatim odjeća na što Hrvati potroše oko 7%, a EU 5 % budžeta.
Hrvati natprosječno izdvajaju za troškove komuniciranja - 5,5 % obiteljskog budžeta, za razliku od prosjeka EU gdje na komunikaciju odlazi 2,5% proračuna.
Po visini tih izdataka najsličniji su nam Bugarska i Srbija, dok je 'komuniciranje' u ostalim postsocijalističkim zemljama jeftinije.
Razvijenije zapadne zemlje imaju nešto veći udio obiteljskih izdataka za zdravlje - oko 4%.
Izvor: Večernji list
