Evo i zašto.
Kompanije diljem svijeta moraju se kontinuirano prilagođavati u sve kraćim vremenskim intervalima. Kako bi se moglo upravljati ovom transformacijom koja može stvoriti ili uništiti kompaniju potrebna je hrabrost, otvorenost i više od svega radikalne ideje buntovnika koji prkose konvencijama i normama kako bi omogućili pravu inovaciju.
U novom, kratkom programu WU Executive Academy nazvanom “Probudi svog unutarnjeg buntovnika” stručnjaci za transformaciju Fred Luks i Markus Platzer objašnjavaju zašto kompanije trebaju više buntovništva i kako lideri mogu probuditi buntovnika u sebi i svojim zaposlenicima.
Bez buntovnika nikad se ne bi dogodile velike prekretnice u povijesti: na primjer, pravo glasa za žene ili kraj apartheida. U ovim su primjerima ljudi bili pokretačka snaga koja stoji iza promjene, suprotstavljajući se konvencijama i normama sa strašću i predanošću, a ponekad čak i riskirajući svoje živote za veće dobro, piše profitiraj.hr.
Žustra inovacijska kultura znači djelovanje, a ne reakciju
„Suočene sa sve većim pritiskom da se promjene i postanu digitalizirane, danas kompanije moraju ponovno procijeniti svoje uspostavljene procese i poslovne modele od dna do vrha. Nije dovoljno samo se prilagoditi i reagirati – one moraju sudjelovati u oblikovanju budućnosti. Sukladno krilatici “Bolje mijenjati samoga sebe nego biti promijenjen”, inovacijska kultura koja obećava uspjeh treba, prije svega, ljude koji su spremni udaljiti se od staromodnih uvjerenja, obrazaca razmišljanja i ponašanja”, naglašava Barbara Stöttinger, dekanica WU Executive Academy.
Što je potrebno kako bi buntovno poduzetništvo funkcioniralo
Prema definiciji, buntovnici su ljudi koji propituju pravila i autoritete, izazivaju ih te im svjesno prkose. „Kompanije ponekad negativno reagiraju na hitno potrebne promjene, koje se potom spriječe na bilo koji mogući način”, kaže Markus Platzer. „Potrebni su ljudi koji svjesno iritiraju, suprotstavljaju se i zapanjuju druge usuđujući se raditi stvari za koje drugi nemaju petlje, na taj način donoseći temeljne promjene. Ugodna razmjena ideja obično nije dovoljna.”
Samo otvoreni dijalog u kompanijama neće biti dovoljan: „Otvorena korporativna kultura preduvjet je za inovacije, ali je potrebno više od toga kako bi došlo do stvarne promjene. Točnije, potrebni su ljudi koji imaju hrabrosti započeti i isprobati stvari kojih se drugi plaše”, objašnjava Fred Luks. S druge strane, buntovnici nemaju šanse u vrlo rigidnom sustavu lišenom otvorenosti: „Oni će u takvoj kulturi propasti”, dodaje Luks.
Pravila postoje da bi se kršila
Dio buntovništva je i kršenje pravila s vremena na vrijeme, naravno, u skladu s pravnim poretkom. Međutim, ne trebate kršiti službena pravila kompanije da biste postali buntovnik: „Obično postoji mnoštvo nepisanih pravila koje sprječavaju promjene”, kaže Luks. Ono što buntovnicima treba za njihov subverzivan radni dan je ustrajnost, “visoka razina energije i snažna intrinzična motivacija”, precizira Platzer.
Bill Gates protiv “kulture tetošenja”
Fred Luks naglašava važnost kulture pogodne za inovacije: „Poznata izreka kaže: ‘Da je Nijemac, Bill Gates bi i dalje bio u garaži.’ U Austriji, Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama još uvijek postoji društvena stigma vezana uz neuspjeh.”
Markus Platzer posebno osjeća “kulturu tetošenja” u Austriji koja izbjegava sukobe i opsjednuta je skladom. „Otvoreni dijalog i ljubav prema žustroj raspravi smatram apsolutnim preduvjetom da bi prave inovacije uspjele”, kaže Platzer.
Međutim, očekivati da će kolege i zaposlenici postati buntovnici na račun riskiranja svojih poslova pogrešan je pristup. Fred Luks kaže: „Zadatak menadžera je pripremiti teren za buntovnike. Čak ni oni sami ne moraju biti buntovnici.” U tom je pogledu važna raznolikost kompanije, tj. zdrava kombinacija različitih mišljenja i vještina, kao i dobi, podrijetla, spola i nelinearnih karijera, govore stručnjaci.
Vaš vodič za uspjeh: kako biti buntovnik
Buntovnici koji se sa strašću zalažu za svoje nekonvencionalne ideje i uvjerenja mogu biti neprocjenjivi za mogućost kompanije da se mijenja i inovira.
„Međutim, biti isključivo odlučan u svom naumu zasigurno nije najbolja strategija”, upozorava Fred Luks. Zbog toga je zajedno s Markusom Platzterom napisao kratki vodič o tome kako biti buntovnik s ciljem pomaganja odmetnicima da privuku pažnju svojih menadžera i kolega kada žele podijeliti ideju.
Kao i obično u životu, postoji ispravan i pogrešan način kako to učiniti:
Ustrajnost
Provjerite svoju intrinzičnu motivaciju. Koliko vam je važna ova ideja? Kakvu viziju imate za nju? Budite spremni iskoristiti svoju ustrajnost za duge rasprave koje slijede.
Strateški pristup
Planirate li progurati ideju koja je malo drugačija? Ako je tako, morat ćete ju potkrijepiti činjenicama i brojkama. Vratite se obrascu koji je donositeljima odluka poznat kako biste ih uvjerili u to.
Zajedno smo jači
Potražite sparing partnere i sklopite saveze s istomišljenicima kako biste predstavili svoju ideju.
Bez rizika nema ni zabave
Nemojte tražiti dopuštenje, već samo nastavite ići naprijed malim koracima: u svom timu i unutar svojih mogućnosti. Eksperimentirajte, istražujte, prilagodite se ako je potrebno. Čim vidite neki uspjeh u provođenju svoje ideje, izvijestite druge o tome i uvjerite menadžere da učine isto. Budite malo naivni što se tiče pravila – ili barem napravite da izgleda tako. Ispričajte se nakon toga.
Ako ih ne možete uvjeriti, zbunite ih
Iritirajte tamo gdje je potrebno.
Svi pozdravljaju kralja
I kao krajnje sredstvo u postizanju vašeg cilja: na kraju lovorov vijenac predajte svom menadžeru. Možda je staromodno, ali je bolje od nikakve promjene.
Izvor: profitiraj.hr