Prestanak radnog odnosa

Izvanredni otkaz ugovora o radu je otkaz koji se daje radi najtežih oblika skrivljenog ponašanja radnika ili poslodavca (zavisno od toga tko otkaz daje) odnosno kada su počinjene teške povrede obveza iz radnog odnosa. Ova vrsta otkaza ugovora o radu omogućuje ugovornim stranama da se odmah oslobode obveza iz radnog odnosa bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ističe istekom vremena na koji je ugovor zaključen odnosno prestankom okolnosti koje su uzrokovale potrebu za zaključenjem ugovora na određeno vrijeme (npr. povratak radnika s bolovanja).

Nemate pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Naime, prema odredbi članka 32. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti ima radnik ako je radni odnos prestao bez njegove volje odnosno krivnje. S obzirom da je poslodavac Vama dao izvanredni otkaz s obrozloženjem da ste učinili osobito tešku povredu radnih obveza, ne možete od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobiti naknadu, jer je razloga otkaza, kako je u njemu navedeno, Vaša krivnja.

Prema zakonu morao bi s njima sklopiti ugovor o radu, a ne 'honorarni' ugovor. Naime, ako se radi o obavljanju poslova koji po naravi stvari predstavljaju radni odnos, poslodavac je dužan sklopiti ugovor o radu, a ne neki drugi ugovor.

Ako Vam poslodavac neće isplatiti otpremninu dobrovoljno, morate ostvariti svoje pravo sudskim putem.

Iz pitanja nije sasvim jasan karakter Vašeg pristanka na otkaz. Ako ste u stvari sklopili sporazum o prestanku ugovora o radu, onda više nemate mogućnosti sudskog spora, jer niste otkaz u stvari niti dobili, nego ste sklopili sporazum. Tada i sva ostala pitanja postaju nebitna. Ako ste ipak dobili otkaz, a Vaš pristanak je samo načelni, tada otkaz možete sudski osporavati.

Ako ste, kao što navodite, potpisali sporazum o prestanku ugovora o radu, onda je Vaš ugovor o radu prestao sporazumno, a ne otkazom. U tome slučaju nema primjene odredbe članka 113. st. 7. i 8. Zakona o radu o zabrani zapošljavanja 6 mjeseci na istim poslovima, jer se ista zabrana odnosi isključivo za slučaj poslovno uvjetovanog otkaza. Prema tome nemate pravo na ikakvu naknadu.

Mislim da bi to nesumnjivo mogao biti opravdan razlog za izvanredni otkaz, s obzirom da se radi o zloupotrebi bolovanja.

Ukoliko osoba kojoj je priznato pravo na mirovinu i korisnik je mirovine želi raditi ona se može zaposliti.

Zakon o radu predvidio je sporazum kao mogućnost raskida ugovora o radu zaključenog između poslodavca i radnika te je isto tako odredio da se takav sporazum mora sačiniti u pisanom obliku. I samo jezično značenje riječi sporazum podrazumijeva suglasnost obiju ugovornih strana pa tako Vaš poslodavac nije dužan udovoljiti Vašem zahtjevu odnosno bolje reći prijedlogu za sporazumni raskid ugovora o radu iako bi bilo razumno očekivati da Vas o tome izvijesti u primjerenom roku.

Prema odredbi članka 39. Zakona o radu kod ugovora o radu na nepuno radno vrijeme, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

Niste nipošto dužni potpisati ugovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu.

Uzimaju se tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu tj. prije isteka otkaznog roka. Tako je izričito propisano odredbom članka 125. st. 2. Zakona o radu.

Protiv upozenja trebali biste dati svoj odgovor. Iako to nije Zakonom o radu posebno propisano, odgovor je koristan kako biste u slučaju eventualnog otkaza, koji bi se između ostalog temeljio i na ovom upozorenju, mogli tvrditi da je upozorenje neopravdano, a o čemu ste odmah dali pisani odgovor poslodavcu.

Možete koristiti neplaćeni dopust ako Vam poslodavac odobri. Dakle, to nije Vaše pravo, nego mogućnost koja ovisi o poslodavcu. Ne postoji zabrana otkaza za vrijeme neplaćenog dopusta, što znači da biste i za to vrijeme mogli dobiti otkaz.

Ako se možete dogovoriti s radnikom, kao što navodite da je on suglasan, to je najbolje rješenje jer izbjegavate mogućnost spora. Pri tome najbolji način bio bi da se sklopi sporazum o prestanku ugovora o radu. Međutim u tom slučaju radnik ne bi imao pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Stoga, ako biste htjeli postići sporazumno rješenje, a da radnik ipak ima pravo na spomenutu naknadu, trebali biste radniku dati redoviti otkaz, s time da se on ne žali odnosno da takav otkaz ne osporava na sudu.

Pošaljite pisani otkaz poštom uz povratnicu.

Poslovno uvjetovani otkaz (a očito se o tome radi) dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima te ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika na nekim drugim poslovima. Dakle, poslodavac bi trebao prvo pokušati Vama dati druge poslove (knjigovođe), uključujući i da Vas prethodno za to dodatno osposobi odnosno obrazuje.

Za precizni odgovor bilo bi neophodno vidjeti ugovor. Dužni ste platiti ono što je ugovoreno, osim ako bi postojali uvjeti iz Zakona o obveznim odnosima za promjenu obveze, odnosno poništenje ugovora. Otkazni rok iznosi dva tjedna, a počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu, odnosno u skladu s navodima iz otkaza.

Ako je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, radnik ima pravo na otpremninu.

Osobno uvjetovani otkaz poslodavac može dati ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. U slučaju osobno uvjetovanog otkaza radnik ima pravo na otpremninu. Radnik nema zakonsko pravo na otpremninu ako sam daje otkaz.

Nemate zakonsko pravo na otpremninu.

Ako ugovor o radu na određeno vrijeme istječe, nema nikakvog otkaznog roka. Inače, ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati (tj. s otkaznim rokom), samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu.

Nebitno je što se radi o stranom predstavništvu, jer se svi propisi, uključujući i Zakon o radu, primjenjuju jednako na zaposlene u Hrvatskoj. Navedene radnice nemaju pravo na otpremninu prema Zakonu o radu, osim ako je to pravo određeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zakon o radu ne predviđa mogućnost da se ugovor o radu na određeno vrijeme automatski pretvori u ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a nakon proteka stanovitog vremena ili broja ugovora o radu na određeno vrijeme i sl.

Otkazni rok zavisi od staža kod tog poslodavca, ali u pravilu iznosi najviše mjeseca dana.

Ugovorni otkazni rok kraći od zakonskog važi samo ako radnik daje otkaz poslodavcu, a obrnuto vrijedi isključivo duži, zakonski rok - od dva tjedna do tri mjeseca. Ako ugovorna zabrana utakmice nije ugovorena pisanim putem, što očito nije, kako proizlazi iz Vašeg pitanja, možete bez problema otići konkurenciji, bez opasnosti da Vas poslodavac uspješno tuži. Radnu knjižicu Vam poslodavac mora vratiti.

Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu Zakonom o radu određeni su samo na načelan način, pa je na sudu da u slučaju spora, procjeni opravdanost takvog otkaza. Međutim, ovaj otkaz nije valjano obrazložen, jer su navedene samo neke općenite formulacije, odnosno nema dokaza kojima se otkazni razlozi dokazuju. Radnik uvijek ima pravo otkaz sudski osporavati, a na sudu je da procjeni opravdanost otkaza, s time da onaj koji daje izvanredni otkaz, u ovom slučaju poslodavac, mora dokazati postojanje otkaznih razloga.

Imate pravo na otkazni rok od dva mjeseca i dva tjedna te na otpremninu. Otkaz mora biti opravdan i obrazložen i možete ga sudski osporavati.

Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na otpremninu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: ako poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom ili osobno uvjetovanim otkazom, ako otkazuje ugovor o radu koji je sklopljen na neodređeno vrijeme, te ako je radnik kod tog poslodavca radio najmanje dvije godine neprekidno. Također radnik ima pravo na otpremninu ako mu poslodavac otkazuje zbog stečaja. Otpremnina ne smije iznositi manje od jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Za vrijeme otkaznog roka radnik treba imati pravo na 4 sata odsustvovanja s rada radi traženja posla, bez obzira tko je dao otkaz. Ako je prekid rada duži od 8 dana, radnik ima pravo na puni godišnji odmor tek nakon 6 mjeseci rada. U slučaju povrede na radu radnik ima sva prava iz rada odnosno zdravstvenog osiguranja, neovisno o prethodnom stažu.

Potraživanje će Vam biti vrlo teško naplatiti.

Prema podacima koje ste naveli, nemate šanse za dokazivanje da je rješenje o otpustu nezakonito.

Ako ste bili uredno prijavljeni, a poslodavac nije plaćao doprinose tj. prestao ih je plaćati, morali biste imati pravo na priznanje staža za tih godinu i pol. Međutim, ako uopće niste bili prijavljeni onda bez plaćanja doprinosa vjerojatno nećete moći ostvariti svoje pravo. S 29 godina staža pravo na starosnu mirovinu steći ćete tek sa 60 godina života.