Mobbing

“U modernom svijetu radno je mjesto jedino preostalo ”bojno polje” gdje ljudi mogu ubijati jedni druge bez rizika da budu privedeni pred lice pravde.”
(Heinz Leyman)

Što je mobbing?

Mobbing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno, dulje vrijeme, psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Po svojoj strukturi, mobbing sadrži nasrtaj na čast i ugled, klevetu, uvredu i kršenje ljudskih prava, ali nije posebno označen kao kazneno djelo.

Faze mobbinga

Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza.

1.Faza: u prvoj se fazi kao potencijalna osnova mobbinga pojavljuje neriješen konflikt među suradnicima, koji u konačnici rezultira poremećajem u međuljudskim odnosima. Izvorni se sukob brzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje se usmjeravaju prema odabranoj osobi.

2.Faza: u drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, poniženja, prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, počinje se osjećati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi potporu, ugled, pravo glasa…

3.Faza: u trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje “vrećom za udarce”, “dežurnim krivcem” za sve propuste i neuspjehe kolektiva.

4.Faza: karakteristična je po “očajničkoj borbi za opstanak” žrtve, kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. kronični sindrom umora (burn-out), psihosomatski i depresivni poremećaji

5.Faza: u petoj fazi, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom.

Svaki radnik tijekom svog radnog vijeka ima 25% šanse da bude bar jednom žrtva mobbinga, bez obzira na spol, dob, stupanj obrazovanja ili poziciju u svojoj radnoj sredini. Svako zlostavljanje, pa tako i ono na radnom mjestu nosi rizik trajnog oštećenja zdravlja. Prema istraživanjima provedenim u Švedskoj 10-20% suicida ima direktan ili indirektan uzrok u problemima na poslu. U Njemačkoj jedan radnik koji je bio izvrgnut mobbingu košta poduzeće između 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka uzrokovanih izbivanjem s posla zbog bolovanja, smanjenja radnog učinka i zbog grešaka u radu.

Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje na radnom mjestu

Definira se kao svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog i fizičkog ponašanja seksualne prirode, svaki pokušaj seksualnog utjecaja osobe na osobu s ciljem ili efektom povrede dostojanstva osobe, koji je uznemirava, zbunjuje i doživljava se neugodnim.

Zlostavljanje se realizira na dva osnovna načina:

Prvo, kao zlouporaba moći ili kontrole ili zamjena nečega za nešto (seks kao uvjet), uz inzistiranje na pokornosti i poslušnosti. Npr. nudi se promaknuće na bolje radno mjesto, veća plaća ili nagrada, ili prijetnje i zastrašivanja ovisno o tome prihvaćaju li se seksualne ponude ili ne.

Drugi način zlostavljanja je uspostavljanje neprijateljskog seksualiziranog ambijenta u radnom prostoru, gdje se ponavljaju neugodne radnje, riječi i ponašanja seksualne prirode, vicevi, šale, geste, neželjeni dodiri, tapšanja, usputna dobacivanja, pošalice, neželjeni pogledi, neželjeni komentari nečijeg izgleda, ponašanja i oblačenja, pomanjkanje poštovanja, prekomjerno prijateljsko ponašanje ”izvan onoga što spada u posao”.

Koliko je mobbing prisutan u Hrvatskoj

Iako se gotovo svi (93%) često ili ponekad susrećemo s nekim od elemenata mobbinga, prema koje je proveo portal MojPosao, tek 43% nas smatra da je nešto od toga zapravo aspekt mobbinga. Čini se da u interpretaciji onoga što nam se događa važnu ulogu igra koliko smo zapravo zadovoljni poslom: među nezadovoljnima je puno više onih koji se osjećaju žrtvama mobbinga nego među zadovoljnima. Ovaj podatak otvara prostor alternativnoj interpretaciji: nezadovoljan zaposlenik svoju radnu okolinu općenito promatra kroz «sive» naočale te je sklon negativno reagirati na ponašanje poslodavca (pod uvjetom da se ne radi o namjernom zlostavljanju) koje zadovoljan zaposlenik «prašta».

Među najčešćim situacijama zlostavljanja na poslu je dodjeljivanje besmislenih zadataka, osjećaj isključenosti i izoliranosti i izloženost neargumentiranim kritikama. Fizičko nasilje i seksualno zlostavljanje vrlo su rijetki, a rijeđe se događa i da se zaposleniku dodjeljuju opasni zadaci, da mu se oduzima oprema za rad i da se kontrolira njegov privatni život.

Kako se zaštititi ?

Pismeno zabilježite svaki mobbing nasrtaj, arhivirajte sve pismene dokumente, o onome što vam se događa obavijestite osobu iz vaše radne sredine u koju još uvijek imate povjerenja. Ako takva osoba ne postoji, s povjerenjem se obratite aktivistima nekog od udruženja za zaštitu ljudskih prava, sindikatu, inspektoru rada. Ne dajte se uvući u mobbing ponašanje, budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, razgovarajte s njom, pomozite joj, a zlostavljača upozorite na njegovo ponašanje. O svemu obavijestite upravu poduzeća, odnosno uputite pritužbu osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva radnika u vašem poduzeću. U slučaju pojave psihičkih ili tjelesnih poremećaja potražite savjet psihologa, psihijatra, liječnika. Trenirajte tehnike relaksacije! Trenirajte komunikacijske vještine! Izvor: