Depresija na radnom mjestu

Depresija je vrlo često upotrebljavan pojam, pod kojim podrazumijevamo od prolaznog neraspoloženja do teškog psihičkog stanja koje sprečava osobu u normalnom životnom funkcioniranju.

Depresija je međutim stanje naučene bespomoćnosti, u kojem se osoba zbog ranijih loših iskustava, u novoj situaciji predaje bez prave borbe. Uzroci nastanka depresije na poslu mogu biti različiti, ali najčešće je riječ o zatrovanim međuljudskim odnosima radi kojih pati efikasnost i produktivnost cijele tvrtke, a situacija može kulminirati i do sudskih sporova, što su i dodatni troškovi za tvrtku i gubitak njezine reputacije.

Što je depresija u poslu
Pod depresijom danas podrazumijevamo puno toga, od laganog neraspoloženja, do stanja kada osoba nema volje za ništa, pa čak ne može ni izaći iz kuće.

Ipak od neraspoloženja depresiju možemo razlikovati po trajanju. Iz neraspoloženja se "izvlačimo" dok depresija traje dugo; po nekoliko mjeseci ili čak godina. Depresija, zapravo ima svoj mehanizam nastanka.

Radi se obično o reakciji na neku situaciju koja se ne može riješiti. Primjerice, na poslu se može raditi o tome da nadređeni osobi daje više posla nego što ona može obaviti, pa je ona je stalno u trkama s rokovima i ne uspijeva stići dovršiti posao na vrijeme. Osoba zbog toga pokušava nadređenom dokazati da ima više posla nego drugi, na što on primjerice, odgovara da drugi kolega ili kolegica koji bi to trebala napraviti ne mogu iz određenog razloga, pronalazi opravdanje za njih, ali ne pronalazi rješenje za osobu.

Ona zaključi da ne može ništa napraviti i postaje neraspoložena, ali nakon nekog vremena izlazi iz neraspoloženja. Slijedeći puta u sličnoj situaciji, ponovo pokušava riješiti problem opet ne uspijeva i ponovo postaje loše volje, ali se opet uspijeva iz tog psihičkog stanja izvući.

Međutim nakon više puta ponavljanja slične situacije, osoba više ni ne pokušava ništa promijeniti, već se odmah predaje. Radi se o naučenoj bespomoćnosti koja je u podlozi svih depresija. Iz ranijeg lošeg iskustva naučili smo da nemamo mogućnosti išta mijenjati pa ništa ni ne pokušavamo. A nova situacija nikada nije identična prethodnoj i ako jednom nismo uspjeli, jer su možda i okolnosti bile takve ili nismo dovoljno pokušavali, ne znači da smo i drugi puta osuđeni na neuspjeh.
Depresija na poslu može nastati iz drugih razloga, osim preopterećenja poslom, a radi se uglavnom o lošim međuljudskim odnosima - kaže doc. dr. Dubravka Miljković, pedagog i psiholog koja se bavi edukacijom managera i predaje psihologiju managementa na Visokom učilištu "Vern".

Može se raditi o:

Osjećaji koji se izmjenjuju su: ljutnja, anksioznost, zbunjenost, strah, gubitak samopoštovanja, bespomoćnosti, samookrivljavanje, sram.

Na sam posao to se očituje kao gubitak interesa za posao, kašnjenje, izostanci, odlasci na bolovanja i lošiji radni učinak.

Vrlo često ne radi se samo o jednoj izoliranoj osobi, nego je cijela klima u tvrtki takva da uzrokuje depresivna stanja i riječ je zapravo o jednom sveopćem maltretiranju u grupi.

Tvrtku tada karakterizira:

Čovjek treba imati neku aktivnost u životu u kojoj baš uživa, u smislu kao kad vas preplavi "plima", osjećaj da se aktivnost obavlja sama od sebe što je najbolje moguće, bez ikakvog napora i da pritom uživate. Neki ljudi to pronalaze u poslu, ali ukoliko posao nije takav, dobro je imati neku vrst hobija koja ih ispunjava – kaže Dubravka Miljković. Kako izaći iz depresivne situacije
Antidepresivi ublažavaju simptome depresije, ali ne mogu riješiti uzrok.

Uzroci jesu velikim dijelom okolina ali velikim dijelom i naša interpretacija, pa možemo mijenjati i našu interpretaciju. Možemo primjerice sami sa sobom razgovarati: Na poslu sam osam sati, to ću izdržati, jer moram dobiti plaću i zadovoljiti temeljne potrebe, pa ću to tako i shvatiti. Ukoliko je riječ o nečemu što je ipak temeljno važno za naš identitet, ukoliko je posao sve u čemu se "ogledamo", tada je situacija malo teža, i treba tražiti nešto izvan ili mijenjati radnu sredinu.

U situacije "naučene bespomoćnosti" na poslu, lakše zapadaju osobe koje imaju manjak samopoštovanja, koje se ne znaju zauzeti za sebe, suprotstaviti drugima, koje ne znaju kako reći "ne".

Vrlo često i nije riječ o nepromjenjivoj psihičkoj strukturi neke ličnosti. Naučili smo se ponašati po automatizmu, po nekoj navici i zapravo i ne znamo kako bi se ponašali drugačije.

Kada je u tome problem, to je lako rješivo jer najlakše je naučiti novo ponašanje, doduše to osoba ne može sama, potrebna joj je pomoć, netko je mora naučiti novom ponašanju.

Češće su žene te koje su maltretirane na poslu i depresija je puno češća kod žena, a razlog je taj što žene imaju drugačije mehanizme suočavanja, teže se suprotstavljaju i teže podnose. Međutim, postoji jedna olakotna okolnost kod žena, one će lakše razgovarati o svom problemu, primjerice s prijateljicom, dok su muškarci "zatvoreniji", više trpe, pa su i posljedice kod njih teže.

Izlazak iz depresivne situacije na poslu je svijest o tome, da ne znači, ako smo u jednoj situaciji bili neuspješni, da ćemo automatski biti u svakoj narednoj. S te točke tada možemo početi i djelovati, utjecati na situaciju, koja se počinje mijenjati i samom promjenom u našem stavu.

SAVJETI poslovnog savjetnika