Ni najuspješnijim svjetskim tvrtkama ne upravlja se isključivo prema pravilima iz knjiga o menadžmentu. Najbolji načini za vođenje tvrtke nisu zapisani u kamenu, niti se mogu saznati iz zapisa raznih poslovnih gurua ili konzultanata. Oni proizlaze iz godina eksperimentiranja, pokušaja i pogrešaka, reorganizacija i kriza, te prijedloga zaposlenika.
Američki časopis Business 2.0 Magazine istražio je koje taktike u svom poslovanju primjenjuju najuspješnije svjetske kompanije i u svom najnovijem broju donosi 25 trikova njihova poslovanja u svim područjima, od menadžmenta, marketinga, istraživanja i razvoja, do upravljanja ljudskim resursima i financija.
Ovdje donosimo neke od najbolje čuvanih tajni poslovanja najuspješnijih svjetskih tvrtki koje se tiču upravljanja ljudskim resursima:
Izvršni direktor Bloomberga, Lex Fenwick, koji nema svoj ured već sjedi za stolom u potpuno otvorenoj prostoriji, okružen s oko 125 zaposlenika, kaže da mu je najvažnije upravo to što može vidjeti kada se nešto događa ili iskrsne neki problem. Kada nešto nije u redu nije mi potreban neki računalni program da mi to dojavi, već odmah vidim i sam pa mogu istog časa reagirati, kaže Fenwick.
U toj kompaniji napreduje se tako da neki suradnici djeluju kao sponzori i pomažu drugim kolegama u realizaciji njihovih projekata. Ako netko želi postati voditelj tima, ne lobira kod nadređenih, već okupi suradnike koji su se spremni posvetiti nekom poslovnom cilju i krene u njegovu realizaciju. Takva struktura omogućuje da se nove ideje lakše probiju i realiziraju.
Kada radnici tvrtke Intel odlaze u mirovinu za poklon dobiju računalo, printer, besplatan pristup Internetu i, najvažnije, svaka četiri mjeseca poziv na sastanak s direktorima o poslovanju tvrtke i novim proizvodima.Oni su dio obitelji i želimo ih zadržati što je duže moguće, kaže jedan od Intelovih direktora, Tom Galvin. Također, Intel s zaposlenicima koji su otišli u mirovinu želi ostati u kontaktu zbog toga što se predviđa da će za nekoliko desetljeća doći do velikog nedostatka kvalitetne i dobro obučene radne snage. Intel danas tako održava redovite veze s oko 1.200 svojih bivših radnika.
Slično se događa i kada se kandidati pojave na intervjuu. Naime, prije intervjua dobivaju posebne naljepnice za odjeću, koje su namijenjene tome da ih svi zaposlenici tvrtke mogu prepoznati i obratiti posebnu pozornost na njih. Ako zaposlenici opaze nešto što im se sviđa, ili ne sviđa, to prenose osobama zaduženima za regrutaciju zaposlenika.
Čak i kada se čini da kandidati nisu pod nadzorom, zapravo ih se promatra. Tijekom grupnih intervjua, naime, od svakog se kandidata očekuje da se u tri minute predstavi pred svima ostalima. Kvaka je u tome da osobe zadužene za regrutaciju jednako pažljivo prate i onoga tko se predstavlja, ali i publiku koja ga sluša. Oni koji obraćaju pozornost na ono što njihov kolega govori prolaze test, a oni koji ne obraćaju pozornost ili se dosađuju otpadaju.
Želimo vidjeti kako se kandidati ponašaju kada misle da ih se ne prati i ne ocjenjuje, kaže jedan od Southwestovih stručnjaka za regrutaciju, Michael Brukhardt. Korištenje takvih metoda pri odabiru zaposlenika znatno pridonosi uspješnosti tvrtke, dodaje Brukhart.
(T.B.)
Izvor:
CNN Money
