Kritika i kako se s njome nositi

Da bismo uspjeli u životu moramo znati prihvatiti kritiku. Sposobnost prihvaćanja kritike je jako važan dio uspjeha te je bitno poznavati vrste kritike kako bismo mogli na pravovaljani način reagirati.

Što je kritika?
Kritika je jedan oblik komunikacije koji prijeti konfliktom ili sukobom među pojedincima ili skupinama.

Ne postoji čovjek koji nije suočen sa kritikom. U zajedničkom životu, pa tako i u poslovnom svijetu ne može se uvijek sve odvijati glatko i bez trvenja. Naprotiv, normalna je pojava čak i među prijateljima, da se neki postupci, mišljenja ili stavovi partnera uzimaju s negativne strane, bilo zato što nisu u skladu s nečijim ukusom ili ometaju postizanje nekih ciljeva.

Mnogi ljudi pod pojmom kritika podrazumijevaju nešto negativno. Istina je da su kritičari dio života i da je kritika nešto s čime se svi moramo suočiti. Većina ljudi preozbiljno shvaća sitne prigovore okoline i previše uzima k srcu ponekad bezazleno bockanje svojih bližnjih. Shvaćaju to kao osobnu uvredu. Nepravedna kritika često nije ništa drugo nego zaodjeveni kompliment, te u većini slučajeva znači da ste svojim poslom i ponašanjem pobudili ljubomoru i zavist bližnjih. Važno je ostati ravnodušan prema nepravednoj kritici, a ne sprečavati ljude da vas napadaju.

Zašto ljudi kritiziraju?
Drugi nas najčešće kritiziraju zato što smo (po njihovom mišljenju) napravili nešto loše prema drugima ili sebi, ili zato što smo nešto mogli učiniti bolje nego što smo učinili ili zato što smo prekršili neki dogovor.

U većini slučajeva drugi nas kritiziraju upravo zato što su oni učinili nešto loše prema sebi ili drugima, zato što upravo oni nisu napravili nešto bolje i zato što su oni prekršili neki dogovor.

Vrste kritika
Imamo konstruktivnu i destruktivnu kritiku.

Destruktivna kritika se koristi kada želimo nekoga povrijediti, poljuljati tuđe samopouzdanje i poniziti. Takva kritika najčešće izaziva obrambena ponašanja i prijelaz od sadržajnog na relacijski vid komunikacije i ne nudi nikakva rješenja. Postoji opasnost da kritizirana osoba shvati to kao napad i reagira protunapadom ili povlačenjem. A kada kritika doista sadrži napade i uvrede, onda je teško reagirati konstruktivno.

Savjeti za zaštitu od nedobronamjerne kritike:

Trudite se da svaki posao obavite po vlastitoj savjesti i nabolje što možete.

Kad vas napadnu otvorite kišobran i pustite da pljusak kritike i prigovora moči platno kišobrana, umjesto da vam se slijeva niz vrat.

Sagledajte svoje greške i propuste prije nego ih uoče drugi i nastojite ih ispraviti.

Budite mudri i nastojite učiti od onih koji vas kritiziraju.

Ne obazirite se na mišljenje drugih ljudi, sve dotle dok ste u srcu sigurni da je ono što činite ispravno.

Ne odgovarajte na kritiku, jer čovjeku koji odgovara na kritiku može se ponovno odgovoriti, ali što reći onome koji se na nju nasmije?

Zapamtite da niste i ne možete biti savršeni, pa stoga od svojih bližnjih uvijek dobijete nepristranu, prijateljsku i konstruktivnu kritiku o sebi i svom poslu.

Nemojte kritiku shvatiti osobno i nemojte se nikada početi braniti.

Konstruktivna kritika je dobronamjerna kritika. Ona nudi rješenje problema, pozitivna je i motivirajuća. Pozitivnom kritikom ne "udaramo" na osobnost već na sadržaj.

Što znači konstruktivno reagiranje na kritiku?
To možemo odrediti kao:

Stav kritiziranog da kritičar možda ima pravo, ili djelomično pravo i da njegove poruke mogu biti korisne kritiziranom kako bi se oslobodio negativnih postupaka u ponašanju.

Stav kako kritičar ima pravo na svoje nezadovoljstvo i na pravo da bude saslušan, a njegova kritika uvažavana.

Konstruktivno prihvaćanje kritike očitovanje je demokratske kulture čiji je sastavni dio priznavanje sugovornikove ravnopravnosti.

Komunikacijska ponašanja kod konstruktivnog reagiranja na kritiku možemo svrstati u dvije skupine – objašnjavanje i prihvaćanje.

Prva skupina obuhvaća ponašanje čiji je cilj objašnjavanje same kritike, a druga skupina označava ponašanje kojima se iskazuje prihvaćanje onih vidova kritike za koje se to može smatrati opravdanim.

Kod objašnjavanja koristimo metodu aktivnog slušanja kako bi kritičar mogao dati što više konkretnih informacija. Kritizirani može koristiti tehniku izravnih pitanja.

Što postižemo objašnjavanjem?

Komunikacija se vraća iz relacijske u sadržajnu sferu

Znatno otupljujemo oštricu kritike

Kritiku svodimo na konkretne pojave i omogućavamo kritiziranom prihvaćanje onoga što mu se čini opravdanim i odbacivanje ono što vidi da je neopravdano.

Objašnjavanje prazni emocionalni naboj situacije i time omogućava kooperativno i suradničko rješavanje problema.

Što postižemo prihvaćanjem konstruktivne kritike?
Postiže se suradnja između kritičara i kritiziranog. Treba prihvatiti onaj dio kritike koji se da prihvatiti. Skoro svaka kritika u sebi ima zrnce istine.

Svatko ima pravo na vlastito mišljenje. Uvijek ćemo susresti ljude koji drugačije misle od nas i koji na život gledaju drugačije od nas. Kada se s time pomirite, kritike vas neće pogađati. Kad odlučite prestati mariti za svoje kritičare, vaš ego i mišljenje o sebi više neće patiti, a posao vam neće biti dolina stresa.

Pokušajte shvatiti kritiku i prihvatiti je, tada ste već na pola puta do uspjeha. Nastojite destruktivnu kritiku pretvoriti u konstruktivnu i uspjeh vam je osiguran.

Autor: prof. Ljiljana Buhač

(T.B.)
Izvor: