O poslovnoj se etici u nas sve više govori, no etično poslovanje u praksi znatno se rjeđe primjenjuje.
Relevantna ekonomska istraživanja ukazuju da se primjenom poslovne etike povećava produktivnost, učinkovitost, proizvodnost, ali se postiže i dugotrajnost. Zato, ako ne iz filantropije, onda zbog računice, najuspješnije organizacije i kompanije imaju posebne odjele i mehanizme provjeravanja i implementiranja etike u poslovanju, kadrove koji se time bave i slično. Zasad, ne postoje primjeri da je ispravna primjena etike u praksi štetila nekoj organizaciji.
Etika daje objektivnu komparativnu prednost, bitan je čimbenik konkurentnosti, good business i u svakom slučaju se isplati o čemu svjedoče brojni primjeri, objašnjava dr. sc. Borna Bebek, redovni profesor poslovne etike i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Bebek napominje kako su gotovo svi zahtjevi iz Europske unije usmjereni na etiku, zbog čega će, primjerice, neka institucija ili organizacija koja je u svoje poslovanje ugradila poslovnu etiku brže dobiti zajam, po nižoj kamatnoj stopi i uz manje komplikacija.
Borna Bebek objašnjava kako je poslovna etika na neki način postala moda zbog čega bi interes za nju mogao porasti. On dodaje kako je subjektivni aspekt etike u nas prisutan, no mora biti i mjerljiv: nije dovoljno, simbolično rečeno, ne varati na vagi, točno dolaziti na posao i slično.
Uvođenje etičkih standarda u interesu je svake tvrtke i Hrvatske kao cjeline. Valja djelovati na poslovne subjekte da sami dobrovoljno uključuju etičke komponente
u poslovanje. Tako se stvara i veća lojalnost klijenata i zaposlenika, tumači prof. Bebek.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
