Čitajući autobiografije velikih ljudi najčešće doznajemo da su im genijalne ideje dolazile na pamet u neobičnim trenucima svakodnevice. S tim primjerima slažu se i stručnjaci koji tvrde da je ljudski mozak najkreativniji kad je "uspavan", jer tada najlakše na pamet dolaze različite asocijacije.
Zato se nakon ugodna sna, odmora ili čavrljanja mogu brže naći rješenja pojedina problema. Psihijatri i psiholozi objasnit će da je to moguće, jer tada mozak radi usporenim ritmom.
Otkriveno je kako genijalne ideje nastaju kad lijeva moždana polutka miruje. Desna istodobno "hvata" sve asocijacije između iskustva i imaginarnosti.
Zbog toga kreativna inspiracija nastaje kad se "živi u oblacima" i bez ograničenja uobičajenim stresnim opterećenjima.
Mnogobrojne studije odaju kako veliki kreativci više sanjare pamteći snove, ali i da su njima opčinjeniji nego obični ljudi.
Na pitanje: Jesu li kreativnije žene ili muškarci, talijanski psihobiolog Albert Oliveri je odgovorio kako je uloga desne polutke u žena malo veća od lijeve, pa mogu lakše asocirati različite oblike stvarnosti ili slikovitije kreirati sličnosti koje su veći dio života ili nešto novo. Ipak, u stvarnosti tu sposobnost moraju više iskorištavati da bi bile kreativnije.
Američka znanstvenica Nancy Andreasen smatra da za kreativnost nije nužno potreban veći kvocijent inteligencije. Iako je inteligencija potrebna, ipak za to nije dovoljna. Potkrijepila je to primjerom kako su pojedinci s visokim kvocijentom inteligencije zanemarivo kreativni.
Da kreativnost i inteligencija nisu sinonimi, slaže se psiholog Frank Barron, koji je sustavno istraživao vezu između osobnosti i sposobnosti kreiranja novih ideja. Zato se i njemu nametnuo zaključak da su uvijek kreativniji nezavisni i autonomni znanstvenici, pisci i umjetnici.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
