Zapošljavanje iskusnih radnika starijih od 40 godina postaje sve raširenija svjetska pojava. Naime, prema pisanju Jutarnjeg lista svjetski znastvenici i ekonomski analitičari smatraju da završava tzv. era fašizma mladosti.
U okvirima demografskog starenja kada se životni vijek svake godine produlji za dva do tri mjeseca, a broj novorođene djece drastično opada, sve je izglednije da svijet ne ostaje na mladima, već ovisi o starima. Upozorenja svjetskih demografa na agresivnu promociju mladosti u poslovnom svijetu, napokon su pala na plodno tlo.
Vlasnici najvećih svjetskih tvrtki, prema riječima ekonomista, shvatili su da mlade radne snage uskoro neće biti u tako velikom broju kao danas, a održavanje poslovanja ovisit će o iskusnim radnicima. Primjer je japanska Yamaha, vrhunski proizvođač glazbenih instrumenata, koja je preokrenula svoj način razmišljanja. Stariji zaposlenici Yamahe mogu odlučiti žele li u mirovinu ili ostati i biti mentor mladim talentima.
Početkom 90-ih godina u cijeloj Europi, a osobito u tranzicijskim zemljama, vladao je trend prijevremenog umirovljenja i otpuštanja starijih radnika kako bi se riješio problem nezaposlenosti mladih. No, te mjere postigle su potpuno suprotno od planiranog pa su tvrtke umjesto zapošljavanja mladih, nabavile moderniju tehnologiju te ugasile radna mjesta starijih zaposlenika.
Na taj način veliki broj radno sposobnih ljudi u srednjim pedesetim godinama ostao je bez posla, ali i primanja koja su im omogućivala određeni stil življenja. Također se, vrlo brzo, pogoršao odnos radnika i umirovljenika te su se mirovinski sustavi u cijeloj Europi počeli urušavati.
Među prvima koje su uočile takve promjene, bile su velike tvrtke iz najrazvijenijih država, poput SAD-a, Švedske, Njemačke, Irske, Danske i Nizozemske, koje su na svakakve načine pokušale zadržati na poslu starije radnike.
Uvele su rad sa skraćenim radnim vremenom, rad od kuće, ponudile odlična zdravstvena osiguranja, usavršile modele mentorstva i savjetništva, i to ne samo u elitnim i visokoobrazovanim zanimanjima. Najvećih 20 industrijskih udruženja u SAD-u čak je sklopilo savez kako bi zajednički razvili najbolje mehanizme za zadržavanje i privlačenje iskusnih radnika.
Ubrzo je uočena i izravna financijska dobit, koja je proizašla iz zapošljavanja starijih radnika. Tako proizvođač građevinskih i poljoprivrednih strojeva Deere&Company danas zapošljava čak 35% radnika starijih od 50 godina, jedan od najpoznatijih svjetskih proizvođača kompjutorske opreme, IBM je, pak, stvorio "idealnu" kombinaciju timova starijih i mlađih kolega, koji su učinkoviti, ali i privlače klijente.
Vrijednost zrelijih radnika prepoznali su i moćni svjetski trgovački lanci, poput Ikee i Metroa pa zapošljavaju starije prodavače, koji ulijevaju povjerenje kupcima i tako postižu bolju prodaju. Svjetske novčarske institucije predvode trend zapošljavanja starijih zaposlenika jer su su istraživanja pokazala da u tom ozbiljnom poslu klijenti nemaju povjerenja u mlade konzultante, koje su doživjeli previše neiskusnima da bi im povjerili novac.
Prema procjenama stručnjaka, broj zaposlenih između 50 i 64 godine u EU će se u idućih 20 godina povećati za čak 25%, a u SAD-u za nevjerojatnih 50% te će istovremeno broj zaposlenih ispod 29 godina rapidno opadati.
Međutim, prema mišljenju domaćih analitičara, takav trend neće biti prisutan i u Hrvatskoj. To je potvrdilo i istraživanje web sitea MojPosao, o dobnoj diskriminaciji kod zapošljavanja. Naime, na uzorku od 1.134 ispitanika, utvrđeno je kako čak 66% ispitanih smatra da određeni posao nisu dobili zbog dobne diskriminacije, što je sa 77% i dalje izraženije kod žena, nego kod muškaraca.
Također, ispitanici koji smatraju da postoji dobna diskriminacija u tvrtki u kojoj rade, procijenili su dobne granice iznad kojih njihovi poslodavci izbjegavaju zapošljavanje, a rezultat je vrlo nepovoljan. Naime, ispitanici smatraju da su hrvatskim poslodavcima nepoželjne sve žene starije od 35,9 godina te muškarci iznad 39,3 godine starosti.
(T.N.)
