Mnoge velike kompanije, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, krajem svake godine sumiraju rezultate svoje poslovne godine te u skladu s time i nagrađuju svoje najzaslužnije zaposlenike.
Da bi kompanija bila konkurentna, potrebni su joj vrhunski motivirani djelatnici na svim razinama. U nekim tvrtkama postoje razrađeni sustavi praćenja i nagrađivanja radnika, dok je u manjim poduzećima riječ uglavnom o "inspiraciji" direktora ili vlasnika tvrtke.
Kompanija Ericsson Nikola Tesla uvela je sredinom 2000. godine novi proces upravljanja učinkom i sustav nagrađivanja svojih zaposlenika. Naime, sustav nagrađivanja ima veliki utjecaj na uspješnost poslovanja kompanije, ponašanje i rad zaposlenika, njihova lojalnost kompaniji, odgovornost, zalaganje, zainteresiranost, a time, naravno, i njihov učinak.
Zato, kažu u toj tvrtki, sustav nagrađivanja mora biti poticajan tako što će omogućiti da oni koji bolje obavljaju svoje zadatke primaju i veću plaću, da za posebne napore dobivaju i posebne nagrade.
Prema sustavu nagrađivanja Ericssona NT, ukupna zarada ovisi o individualnom i kompanijskom učinku. Svaki djelatnik u kompaniji može dodatno zaraditi maksimalno 15% svoje godišnje ugovorne plaće.
Iznos nagrade u Ericssonu određuje se u jednakom postotku od individualne godišnje osnovne plaće za svakog zaposlenika, a može iznositi maksimalno 6,5% godišnje individualne ugovorne plaće.
Povećanom zadovoljstvu zaposlenika po mnogim pitanjima svakako doprinosi i Individual Performance Management proces koji je uspostavio trajan dijalog između rukovoditelja i zaposlenika.
Pliva je također kompanija koja prepoznaje i nagrađuje trud i doprinos pojedinca ostvarenju ciljeva organizacije te ponašanja u skladu s temeljnim vrijednostima kompanije.
Sustav nagrađivanja dio je ukupnoga Plivina sustava upravljanja učinkom i karijerom i primjenjuje se za sve zaposlenike uključujući i sve razine menadžera. On se temelji na sustavu osnovnih plaća, koji se pak temelji na složenosti i odgovornosti posla.
Slične sustave praćenja i nagrađivanja svojih zaposlenika imaju u našoj najmoćnijoj banci, Zabi, kao i prehrambenoj industriji, Podravki.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
