U Hrvatskoj trenutačno posluje 12 detektivskih agencija, od čega se njih osam bavi isključivo detektivskim poslom.
Kako navodi predsjednik Udruge privatnih detektiva Njegoslav Blažek, zbog nedorečenih propisa ili različitih interpretacija važećih zakona i pravilnika struka je često prisiljena raditi na rubu zakona.
"Jedna od očitijih odredbi koja nas onemogućava u "normalnom" obavljanju posla je zabrana fotografiranja na javnom mjestu", kaže Blažek.
Objašnjava da je spornom odredbom propisano da je o namjeri snimanja na javnom mjestu dužan prethodno izvijestiti osobu koju namjerava snimiti, što, kako kaže, nema smisla jer su fotografije jedan od bitnijih dokaza kojim se naručitelju posla dokazuju rezultati istrage.
Prema Blažekovim riječima, ne postoji zakon koji bi definirao detektivsku djelatnost kao samostalnu i neovisnu, a Zakon o zaštiti osoba i imovine je nedorečen, što ima za posljedicu zakonske prepreke pri obavljanju posla.
Smatra i da je problem u neusklađenosti zakona, te to što državne institucije i pojedinci različito interpretiraju Zakon o zaštiti osoba i imovine.
Novi zakon o privatnim detektivima tek je izrađen u obliku nacrta, iako se na prijedlogu radi već tri godine a, kako smatra Blažek, tim bi se zakonom pojednostavilo otvaranje detektivske agencije i pristup informacijama.
Blažek je istaknuo da je unatoč problemima u obavljanju posla potražnja detektivskih usluga u porastu.
U detektivskoj agenciji u oko 40% slučajeva radi se o zaštiti intelektualnog vlasništva, dok se u ostalim slučajevima radilo o pronalaženju osoba, istraživanju prijevara, iznuda i uznemiravanja, sivog tržišta i rada na crno, provjera osoba i tvrtki te poslovnim istraživanjima, tzv. business intelligence.
Dodaje da raste interes odvjetnika za istraživanje događaja, osoba, odnosa, stanja i rizika, a traže se i istrage vezane uz kompjutorski kriminalitet te zaštitu i sigurnost podataka.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
