Država će ove godine uložiti oko 150 milijuna kuna kako bi oko 50.000 završenih osmaša potaknula da upišu i završe srednju školu.
Svaki će učenik upisan u prvi razred srednje škole od države dobiti besplatne udžbenike, a prema potrebi imat će pravo i na besplatan prijevoz i smještaj u domu.
U državi koja ima oko 4,4 milijuna stanovnika, od kojih 1,5 milijuna bez ikakve kvalifikacije, krajnji je tren za akciju koja ima za cilj podizanje obrazovne razine stanovništva.
No, vrijeme će pokazati jesu li besplatni udžbenici i prijevoz bili dovoljno jak mamac da mlade potaknu na to da upišu i završe srednju školu.
Možda bi mnogo više mladih upisalo srednju školu da im je država istodobno odaslala i jasnu poruku koje će im zanimanje dati siguran kruh u ruke, a to je u ovom slučaju izostalo.
Na Zavodu je, prema posljednjim podacima iz svibnja, bilo 263.357 nezaposlenih, od kojih 1.507 ima završenu trogodišnju srednju školu te KV i VKV kvalifikaciju, a 67.871 ima završenu četverogodišnju srednju školu ili gimnaziju.
Osim na gimnazije, najveća je navala tradicionalno na ekonomske škole, unatoč tome što je na burzi nekoliko tisuća nezaposlenih sa završenom srednjom ekonomskom školom.
S druge strane, nitko neće u, primjerice, bravare i tokare, iako im to zanimanje jamči siguran posao i dobru plaću.
"Bilo koji program koji potiče školovanje je dobar, no njega trebaju pratiti i jake strukturne promjene, a njih se ne može provoditi isključivo centralizirano", smatra prof. dr. Pero Lučin, prorektor riječkog sveučilišta i naš glavni pregovarač s EU za područje obrazovanja.
Kristijan Pakšec, izvršni direktor internetskog websitea MojPosao, podsjeća da je 2006. bila proglašena godinom strukovnog obrazovanja upravo zato što su poslodavci zanatlije bili suočeni s neprilagođenošću školskog sustava potrebama tržišta.
"Slične smo trendove mogli vidjeti u nizu razvijenih zemalja, od SAD-a i Australije do Europe. Njemačka je desetljećima uvozila radnike za razna strukovna zanimanja", rekao je Pakšec.
Prema istraživanju tog website-a, neka od najtraženijih zanimanja sa srednjom stručnom spremom su kuhar, konobar, knjigovođa, računovođa, prodavač, sva zanimanja s područja graditeljstva te bravar i varilac.
"Mnoga od zanimanja koja se traže, mladima su neprivlačna jer se smatraju teškim i prljavim. Ideal je svih ne prljati ruke, nego sjediti u uredu. To je i glavni razlog zašto je takva navala na ekonomiste", smatra Ivan Šutalo, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje.
Podaci te agencije pokazuju da je najugroženiji sektor metalurgija. Metalska je industrija potpuno propala pa se u zanimanja ljevač, kovač, valjač, prešač i metalurški tehničar već godinama nije upisao niti jedan učenik.
U Ageniciji su veoma ponosni na novi program za obrađivača na numerički upravljanim strojevima, za koji školovanje traje tri i pol godine. Nova su od ove godine i tri zanimanja iz područja izrade glazbala: glazbalar za trzavička glazbala, graditelj orgulja i glazbalar za gudačka glazbala.
Šutalo najavljuje i posve nov način izrade programa, ali oni će u najboljem slučaju biti gotovi do 2008. godine. Napravljen je i pregled SSS zanimanja koja će u budućnosti biti potrebna hrvatskom gospodarstvu (na popisu su medicinski maser, aroma maser, wellness terapeut, dreser pasa, trener konja, tehničar izrade računalnih igara, građevinski staklar, monter alu i PVC konstrukcija, voditelj malih objekata u turizmu, kućni majstor itd.), no na njihovim se školskim programima još nije niti počelo raditi.
Prof. dr. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji, među ostalim, predaje i sociologiju hrvatskog društva, smatra kako je plemenita namjera podići obrazovnu razinu stanovništva, ali to samo po sebi neće promijeniti ciljeve.
"Nije dovoljno samo povećati broj učenika. Treba osigurati prostor i nove programe te raditi na kvaliteti obrazovanja. Treba stabilizirati i srednju klasu u Hrvatskoj", kazao je Kregar.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
