Gotovo polovica hrvatskih građana svakodnevno koristi Internet, odnosno tri četvrtine to čine na tjednoj razini. Internet se najčešće koristi za dopisivanje (67%), pretraživanje (65%), dnevno informiranje (53%), traženje literature (36%), skidanje glazbe (27%) i tome slično.
Pokazalo je to istraživanje koje je proveo GfK, prema kojem Internet korisnicima čini život jednostavnijima, ali ga se ipak još nedovoljno koristi za plaćanje računa, rješavanje administrativnih potreba ili primjerice kupovanje.
Među hrvatskim korisnicima, od kuće se najčešće "surfa" na području Like, Korduna i Banovine (97%), Slavonije (81%) te u Sjevernoj Hrvatskoj (76%). Prema dobnim skupinama, od kuće najčešće "surfaju" mladih između 15 i 24 godine (82%) i svi stariji od 65 godina.
S druge strane, Internet na poslu najčešće koriste u Istri i Primorju (28%), Dalmaciji 826%), Zagrebu i okolici (25%) te osobe između 55 i 64 godine (64%), visoko obrazovani (38%) te oni zaposleni u stalnom radnom odnosu (37%).
Po svakodnevnom surfanju posebno se ističu građani Zagreba i okolice (66%), muškarci (57%), osobe između 25 i 34 godine (57%), visoko obrazovani (60%) i osobe najviših osobnih mjesečnih prihoda (57%), ali i neoženjeni (57%).
Korištenje e-maila najzastupljenije je u Istri i Primorju te Zagrebu i okolici (po 77%). Iznad prosjeka su zastupljeni i mlađi korisnici od 15 do34 godine (između 74 i 79%) dok su najstariji tu najmanje zastupljeni - svega oko 20%. Osim toga rezultati pokazuju kako se e-mailom najviše služe osobe s najvišim obrazovanjem (75%).
Korištenje tražilica za pretraživanje posebno preferiraju građani iz Dalmacije i Zagreba s okolicom (oko 70%) te mladi između 15 i 24 godine (74%).
Muškarci i osobe s najvišim stupnjem obrazovanja (60%) te osobe u stalnom radnom odnosu (59%) najviše od svih koriste Internet i kako bi se informirali o dnevnim zbivanjima.
Jedan od najmanje zastupljenih segmenata, plaćanje putem Interneta najzastupljenije je u Istri i Primorju (37%), te među muškarcima 19%, osobama mlađe u dobi od 35 do 44 godine (22%), visokoobrazovanima (19%) i onima s najvišim mjesečnim primanjima (32%).
Kako bezbrižno kupovanje bez odlaska u trgovinu kod nas još nije uzelo maha s obzirom da preko Interneta kupuje samo 7% građana, veći razvoj ovog sektora tek se očekuje.
(V.K.)
