Njemačka znanstvena zajednica potiče znanstvena istraživanja. Zahvaljujući i njoj njemačka sveučilišta i instituti su na dobrom glasu. Ali, razmjerno niske plaće i puno birokracije otežavaju dolazak stranih znanstvenika, prenosi Deutsche Welle.
Najvažniji njemački izvor bogatstva je obrazovanje. Ali, problem je što zbog demografskog razvitka već nekoliko godina nema dovoljno znanstvenika da bi pokrili potrebe za izvrsnim mozgovima.
Zato Njemačka već nekoliko godina u inozemstvu pravi promidžbu za studiranje i istraživanje na njemačkim sveučilištima i institutima.
"No, brojni problemi i dalje sprječavaju dolazak izvrsnih stranih znanstvenika. Tako primjerice znanstvenici na njemačkim sveučilištima zarađuju puno manje nego njihove kolege u inozemstvu", žali se predsjednik Njemačke znanstvene zajednice Matthias Kleiner.
Znanstvenik s doktoratom koji na njemačkom sveučilištu vodi skupinu mladih znanstvenika zarađuje oko 4.000 eura mjesečno, znanstvenici u njegovom timu dobivaju najviše 2.000 eura.
U Sjedinjenim Državama nerijetko dobivaju dvostruko više. Drugi veliki problem za strane znanstvenike je birokracija na njemačkim sveučilištima. Tako se primjerice mora pismeno obrazložiti zašto se nekom stranom znanstveniku daje prednost pred njemačkim.
Matthias Kleiner bi i to htio promijeniti: "Jedan od ciljeva mora biti i poboljšanje kvalitete upravljanja, uopće pojam znanstveni menadžment je oblik upravljanja, menadžment posebne vrste. Znanošću se ne može upravljati kao jednim gradom ili ustanovom ili sličnim."
Zato ne čudi da u Njemačku ne dolaze najbolji međunarodni mozgovi, nego tek "druga klasa". Njemačka obrazovna politika zacrtala si je cilj dovesti više prvorazrednih znanstvenika iz inozemstva. Osobito iz Kine je trenutno velika navala na njemačka sveučilišta.
Unatoč navedenim nedostacima Njemačka je posljednjih godina postala puno privlačnija stranim znanstvenicima. U inozemstvu se osobito cijeni visoka kvalitetu znanstvenih istraživanja u Njemačkoj.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
