Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Kina mijenja svjetsko gospodarstvo

Afera s kineskim igračkama ponovno je ukazala na sveprisutnost proizvoda iz Kine na svjetskom tržištu. Iako su neki aspekti kineske trgovinske i fiskalne politike na Zapadu upitni, mnogi tvrde da kineski izvoz koristi i razvijenim zemljama kao i zemljama u razvoju.

Kina već više od dvadeset godina održava stopu gospodarskog rasta od 9.5%, a nakon američke, kineska je ekonomija najveća na svijetu.

Njezine su devizne rezerve bez premca te iznose više od milijardu i 300 milijuna dolara. Kina je treći po redu svjetski izvoznik, prva zemlja kada je u pitanju privlačenje stranih investicija, a u Kini se svake godine otvori 25 milijuna radnih mjesta.

Michael Schiffer, ekonomist u Zakladi Stanley, znanstvenoj ustanovi koja promovira multilateralnu gospodarsku i političku suradnju, kaže da je kineski uspjeh na svjetskoj sceni uspostavio novu podjelu rada. On napominje kako su rezultati i pozitivni i negativni.

"Ogromno tržište radne snage, kakvo postoji u Kini, utjecalo je na trendove u svjetskoj trgovini. Sjedinjene Države, Europa i Japan koncentrirali su se na specijaliziranu, high-tech proizvodnju, što im je donijelo ogromne koristi. Kina se orijentirala na sektore koji su slabije plaćeni. Riječ je o prilično kaotičnim promjenama za cijeli svijet. Očita je velika nervoza, jer nitko zapravo točno ne zna kakve će biti konačne posljedice ovakvih trendova", tumači Schiffer.

Da bi održala svoj fenomenalni rast, Kini trebaju sirovine. Iako kineska ekonomija predstavlja tek 5% svjetskog gospodarstva, Kina troši petinu svjetski raspoloživog aluminija i bakra, oko trećinu ukupne količine čelika, željezne rude i ugljena, te 45% ukupno raspoložive količine cementa.

I dok traju prepirke oko kineske financijske moći i utjecaja na svjetsko gospodarstvo, za sada je posve očito jedino da kineski gospodarski uspon nosi visoku ekološku cijenu.

Tako petina stanovništva Kine živi na izrazito zagađenim lokacijama, a kineska vlada procjenjuje da štete od zagađenja okoliša koštaju oko 67 milijardi dolara godišnje, što je otprilike 3% ukupnog državnog proizvoda iz 2004. godine.

(V.K.)
Izvor:
VoA

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.