Više od dvije trećine (68,2%) hrvatskih građana u proteklih godinu dana nije putovalo izvan zemlje, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK - Centar za istraživanje tržišta.
Više od 90% stanovnika Like, Korduna i Banovine nije putovalo izvan Hrvatske dok su u inozemstvo najviše putovali stanovnici Zagreba, njih oko 57 posto.
Istraživanje je pokazalo da žene manje putuju od muškaraca, 72% žena nije u zadnjih godinu dana putovalo u inozemstvo u odnosu prema 64% muškaraca.
Također, najmanje u inozemstvo su putovale osobe starije od 55 godina (između 82% i 87%), a najviše mladi između 25 i 34 godine (58%). Oženjeni su manje putovali (68%) od neoženjenih (59 posto).
Istraživanje je pokazalo da su vidljive i razlike u putovanju u druge zemlje s obzirom na obrazovanje, jer 45% visokoobrazovanih osoba nije u proteklih godinu dana putovalo u inozemstvo u odnosu na osobe najnižeg stupnja obrazovanja (između 80% i 88 posto).
U inozemstvo ne putuje 30% hrvatskih građana koji imaju mjesečna primanja više od 7.000 kuna, dok kod onih s primanjima do 4.000 kuna u inozemstvo ne putuje njih oko 80 posto.
Na privatno putovanje u druge zemlje, zbog kraćeg ili dužeg odmora ili u posjetu rođacima ili prijateljima u proteklih godinu dana otišla je četvrtina građana. Najviše njih bilo je iz Zagreba (31%) te Istre s Primorjem (29 posto).
U tim se slučajevima nije pojavila razlika u spolu već u dobi. Najviše su u druge zemlje putovali mladi između 15 i 24 godine (38%), a najmanje osobe preko 55 godina (oko 12 posto).
Više od prosjeka putovali su visokoobrazovani (30%) te oni kojima mjesečni osobni prihodi prelaze 5.000 kuna (oko 36 posto).
Poslovno u inozemstvo je u proteklih godinu dana putovalo 7% hrvatskih građana. Najviše iz Zagreba (12%) te više muškaraca (11%), nego žena (3 posto). Poslovno su više od prosjeka putovali građani između 25 i 34 godine (14%) i oni između 45 i 54 godine (oko 10%).
Najviše su poslovno putovale visokoobrazovane osobe (23%) i visokih osobnih mjesečnih primanja (oko 36%).
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.000 hrvatskih građana starijih od 15 godina u kućanstvima tijekom srpnja ove godine.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
