Hrvatski menadžeri vrlo su zadovoljni privatnim životom u smislu općeg privatnog života i ostvarenja kratkoročnih privatnih planova, te nekim materijalnim aspektima poput životnog standarda i stambenog prostora.
Pokazuju to rezultati drugog dijela on-line istraživanje na temu "Profil hrvatskog managera", koje je proveo časopis Poslovni savjetnik u suradnji s konzultantskom kućom Poslovna liga BMM.
Cilj istraživanja bio je saznati koliko je zapravo hrvatski menadžer zadovoljan općim privatnim životom, kratkoročnim privatnim planovima, vremenom posvećenom obitelji, prijateljima, hobijima, ali i životnim standardom te sposobnostima odvajanja privatnog od poslovnog života.
Pri upitu o zadovoljstvu i važnosti pojedinih aspekata vlastitoga privatnog života, pokazalo se da su hrvatski menadžeri nekim važnim elementima vrlo zadovoljni, a da im neki drugi pričinjavaju problem tj. da njima nisu zadovoljni iako su im jako važni.
Tako je uočeno da su hrvatski menadžeri vrlo zadovoljni privatnim životom u smislu općeg privatnog života i ostvarenja kratkoročnih privatnih planova, te nekim materijalnim aspektima poput životnog standarda i stambenog prostora.
Ipak, puno je više elemenata iz privatnog života menadžera za koje svakako treba podići razinu zadovoljstva, jer su menadžerima vrlo važni u životu, ali njima nisu zadovoljni. Ti elementi su prioriteti za poboljšanje koji bi doveli do povećanja općeg životnog zadovoljstva menadžera, a kao prioritete hrvatski menadžeri ističu elemente socijalne okoline i utjecaja poslovnog na privatni život.
Od elemenata socijalne okoline, na prvom i najugroženijem mjestu nalazi se obitelj, a slijede prijatelji i hobiji kojima također ne posvećuju dovoljno vremena.
Isto tako, vrlo im je važno da uspiju u većoj mjeri odvojiti privatni život od poslovnog, kao i da smanje utjecaj poslovnog stresa na privatni život.
Promatrajući razlike između muškaraca i žena, primjećuje se da muškarci u manjem postotku od žena smatraju da posvećuju dovoljno vremena obitelji i prijateljima, ali i da u manjoj mjeri uspijevaju odvojiti privatni od poslovnog života.
Dijeleći menadžere po funkcijama, oni na najvišim funkcijama (članovi uprave) se izjašnjavaju u najmanjem postotku u odnosu na druge menadžere o zadovoljstvu količinom slobodnog vremena provedenog s prijateljima, obitelji, bavljenju hobijima i odvajanju privatnog od poslovnog života općenito.
Ipak, oni su najzadovoljniji životnim standardom i statusom koji uživaju u društvu. Ovakvi rezultati su i očekivani obzirom na razinu primanja, ali i odgovornosti za posao koji obavljaju menadžeri na najvišim funkcijama.
Prosječni hrvatski menadžer smatra da je, uz obitelj, zdravlje najvažniji aspekt njihova života. Slijede karijera i prijatelji, dok se vjera nalazi na posljednjem, petom mjestu. Zanimljivo je da se gotovo isti slijed važnosti pojedinih aspekata života pronalazi kod svih menadžera, neovisno o njihovoj funkciji.
Na pitanje o svojem slobodnom vremenu i načinu njegova provođenja hrvatski menadžeri u najvećim postocima ističu da ga provode zabavljajući se s djecom (92%), obavljajući kućanske poslove (66%) i druženju s prijateljima (95%), ali i gledanju TV-a (muškarci više nego žene), dok ih samo 29% ističe da se bave sportom ili čitanjem. Sportom se u znatnije većem postotku bave muškarci nego žene.
Zanimljivo je da se hrvatski menadžeri uglavnom bave individualnim sportovima, a čak 30% ih se uopće ne bavi nikakvim sportom.
Povoljan je podatak ipak taj da značajan dio vremena provode s obitelji, a to vrijeme potpomaže zdravlju "uklanjanjem i/ili ublažavanjem" štetnih učinaka poslovnog stresa.
(V.K.)
