Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Senge: Stvaranje zajedničke vizije

COTRUGLI Business School, SoL Hrvatska i Quantum21.net, 25. svibnja 2009. organiziraju međunarodnu konferenciju "SoL South East Europe Forum" na temu Kriza – prijetnja i šansa.

SoL SEE Forum zamišljen je kao inicijativa povezivanja lidera iz politike, gospodarstva i civilnog društva s ciljem pokretanja inicijative za duboke društvene promjene i nalaženje praktičnih rješenja na izazove aktualne krize. Glavni moderator je Peter Senge, najveći strateg 21. stoljeća.

Zajednička vizija je vizija kojoj su posvećeni mnogi ljudi, zbog toga što odražava njihovu vlastitu viziju

Vizija je ideja o tome što bi smo željeli stvoriti u doglednoj budućnosti (npr. za 5, 10, 15, 25 godina). Ideja koja odražava naše najdublje težnje. Upravo stoga istinske vizije imaju veliku privlačnu snagu.

One su izvor stvaralačke energije koje pojedince izdižu iznad običnosti. Oblikovanje osobne vizije, kao i konzistentno djelovanje u skladu s njom omogućuje pretvaranje života u kontinuiranu stvaralačku aktivnost.

Iz osobnih vizija pojedinaca proizlazi zajednička vizija organizacije ili zajednice. Zajednička vizija izraz je sveobuhvatnog, plemenitog cilja. Konkretni sadržaj vizije nije toliko bitan jer "ne radi se o tome što vizija jest nego o tome što vizija čini" (Robert Fritz). Privlačna snaga istinske zajedničke vizije potiče nastanak osjećaja zajedništva među članovima organizacije ili zajednice jer "u prisustvu izvrsnosti, sitničavost nestaje" (Robert Fritz).

Kako se visoko postavljeni sveobuhvatni ciljevi ne mogu ostvariti na uobičajeni način, oni zahtijevaju preispitivanje postojećeg načina razmišljanja. Riječju, zahtjevne vizije predstavljaju izvor kreativnosti i inovativnosti.

Neki od najinspirativnijih primjera zajedničkih vizija su:

  • "Poticanje razvoja organizacija dostojnih najviših aspiracija ljudi i njihove potpune posvećenosti" (Society for Organizational Learning)
  • "Poslati čovjeka na Mjesec i sigurno ga vratiti na Zemlju, do kraja ovog desetljeća" (J.F.Kennedy)
  • "Svijet u kojem svaka osoba na planeti ima slobodan pristup zbiru svih ljudskih znanja" (Wikipedia)
  • "Zeleniji auti, zelenije tvornice, zeleniji Planet. Nulta emisija u svim fazama životnog ciklusa proizvoda" (Toyota)
  • "Osigurati softver koji povezuje sve digitalne uređaje i ljudima omogućuje kreirati digitalna rješenja zasnovana na Web stilu života" (Microsoft)

    Suočavanje sa "izazovom 80/20" te stvaranje održive budućnosti ljudskog društva bit će moguće samo na temelju poticajne zajedničke vizije. Neki elementi takve vizije održivog društva (prema Denis Meadow, Donella Meadow, Jorgen Randers) mogli bi biti:

  • zadovoljavanje bazičnih potreba svih članova ljudskog društva
  • gospodarstvo koje služi društvu i prirodi
  • efikasan i regenerativan energetski sistem
  • efikasan sustav recikliranja materijala
  • tehnologije koje na najmanju moguću mjeru reduciraju emisiju i otpad
  • ekološka poljoprivreda
  • prirodna i kulturalna različitost
  • cvjetanje znanosti
  • decentralizacija ekonomske moći, političkog utjecaja i znanstvene ekspertize
  • političke strukture koje uravnotežuju kratkoročnost i dugoročnost
  • razlozi za življenje i dobro mišljenje o sebi koji nisu utemeljeni na gomilanju materijalnih dobara
  • rad kojim se ljudi ponose
  • poticanje pojedinaca da doprinose zajednici svim raspoloživim sredstvima
  • iskreni, uljudni i skromni lideri, više zainteresirani za služenje zajednici nego li za pobjedu na izborima

    Proces stvaranja zajedničke vizije počinje sa razmjenom ideja u maloj grupi lidera. Tijekom vremena (u trajanju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina) u toj se grupi testiraju i dorađuju ideje o tome što bi ona željela stvoriti. Nakon više iteracija ovog procesa grupa usvaja prijedlog vizije.

    Da bi taj prijedlog doista postao zajedničkom vizijom većine članova organizacije ili zajednice, grupa ga prezentira svima, sa pozivom na uključivanje radi dorade predloženog. Sloboda izbora sudjelovanja i iznošenja svojih ideja predstavlja temelj nastanku zajedničke vizije. Kao i u prvom koraku i ovdje ona prolazi kroz više iteracija testiranja (prijedloga) i dorada. Su-oblikovanje vizije rezultira nastankom osjećaja su-vlasništva i posvećenosti. To znači da članovi organizacije (ili zajednice) iskreno djeluju na ostvarenju vizije zato što to žele, a ne zato što moraju.

    Nakon kreiranja zajedničke vizije naredni korak odnosi se na sagledavanje realnosti (po svim elementima koji su izneseni u viziji). Na temelju citiranog primjera vizije održivog društva to bi značilo sagledavanje sadašnje realnosti, primjerice glede stupnja decentralizacije političke moći... Prepoznavanje nesklada između vizije i sadašnje realnosti rezultira nastankom kreativne tenzije. Postoje samo dva načina za rješenje ove tenzije:

  • približiti stvarnost viziji
  • približiti viziju stvarnosti
  • Djelovanje u skladu sa prvim načinom rezultira nastankom stvaralačke energije (radi koje se i kaže kako je vizija izvor snage).

    U narednom koraku radi se na identifikaciji manjeg broja ključnih inicijativa posredstvom kojih bi se vizija trebala ostvariti. Svaka od njih prolazi kroz više ciklusa izrade prijedloga, testiranja i dorada...

    Autor: mr. sc. Miljenko Cimeša, poslovni savjetnik, predsjednik SoL‐a Hrvatska (Društva za organizacijsko učenje Hrvatske) te urednik i član uprave portala Quantum21.

    Download cijelog teksta (pdf - 501 KB)

    MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.