Istraživanje o godišnjim odmorima 2010.

Istraživanje proveo je portal MojPosao tijekom svibnja 2010. na uzorku od preko 500 ispitanika.

Cilj istraživanja je bio ispitati zadovoljstvo dužinom godišnjeg odmora, navike vezane uz odlazak na godišnji odmor te razloge zbog kojih se godišnji odmor ne iskoristi u cijelosti. Istraživanje o godišnjim odmorima proveo je portal MojPosao (www.MojPosao.net) tijekom svibnja 2010. na uzorku od preko 500 ispitanika. Cilj istraživanja bio je ispitati zadovoljstvo ispitanika brojem dana godišnjeg odmora, njihove navike odlaska na godišnji odmor te razloge zbog kojih ga eventualno ne koriste u cijelosti.

Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23 dana godišnjeg odmora, a unatoč izmjenama Zakona o radu, nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Kao što je i za očekivati, broj dana godišnjeg odmora se povećava s godinama radnog iskustva, pa tako ispitanici koji imaju dvije ili manje godina radnog iskustva imaju prosječno 21 dan godišnjeg odmora, dok oni s više od 20 godina radnog iskustva imaju prosječno 27 slobodnih dana godišnje.

Iako nema značajnih razlika u broju dana godišnjeg odmora gledano prema obrazovanju, nešto veće pogodnosti imaju zaposlenici velikih i srednje velikih tvrtki koji imaju prosječno 24 dana godišnjeg odmora, dok zaposlenici malih tvrtki (do 19 zaposlenih) odmaraju 2 dana manje jer su im na raspolaganju prosječno 22 dana godišnjeg odmora. Nadalje, više dana godišnjeg odmora imaju i zaposlenici s većim mjesečnim primanjima, pa tako oni s plaćama većim od 10.000 kuna imaju prosječno 27 dana godišnjeg odmora, dok ispitanici s plaćom manjom od 4.000 kuna godišnje odmaraju tek 22 dana.

Ukoliko se razmotri podjela prema djelatnostima, najviše dana godišnjeg odmora, prosječno čak 26, imaju zaposlenici koji rade u sektoru zdravstvene zaštite, državnoj upravi, sudstvu i pravnim poslovima te znanosti, obrazovanju i odgoju. S druge strane najmanje godišnjeg odmora, svega 21 dan, imaju ispitanici koji rade u proizvodnji strojeva i uređaja, a s 22 slobodna dana puno bolje ne stoje ni zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu, građevini i arhitekturi, trgovini te IT industriji.

Trajanjem godišnjeg odmora nije zadovoljna polovica ispitanika koji bi htjeli više slobodnih dana, a samo 3% ispitanika smatra da ima previše godišnjeg odmora. No, bez obzira na (ne)zadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora, većina ispitanika ne bi se odrekla povišice na račun godišnjeg odmora. U skladu s tim, 85% ispitanika radije bi odabralo povišicu nego dodatne slobodne dane u vrijednosti godišnje povišice. Dodatnim slobodnim danima nešto su više sklone žene (17% u odnosu na 11% muškaraca) te ispitanici s primanjima iznad 10.000 kuna kod kojih slobodno vrijeme očigledno dobiva na važnosti, jer bi njih čak četvrtina (24%) umjesto povišice radije odabrala slobodne dane.

Velika većina sudionika istraživanja (njih čak 87%), pri čemu nema znatnih razlika s obzirom na obrazovanje i visinu primanja, planira ove godine ići na godišnji odmor, što je jasan pokazatelj kako je svim zaposlenima potreban odmor od svakodnevnih obveza. No, iako će ispitanici većinom koristiti godišnji odmor, on ove godine neće biti 'raskošan' kao prije. Naime, čak je 63% ispitanika izjavilo kako trenutna gospodarska situacija utječe na njihove planove za godišnji odmor, što je više nego prošle godine kada je kriza utjecala na planove manje od polovice ispitanika (njih 44%). Naravno, utjecaj krize na planove za godišnji odmor uvelike ovisi o mjesečnim primanjima ispitanika, pa tako kriza utječe na samo trećinu ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna, dok je istovremeno svoje planove krizi prisiljeno prilagoditi čak tri četvrtine (75%) ispitanika s primanjima do 4.000 kuna.

Što se tiče načina korištenja godišnjeg odmora, kao i prošlih godina velika većina ispitanika koji će ići na godišnji odmor (njih 83%), slobodne će dane koristiti u dva ili više navrata, a godišnji odmor (iako nužno ne cijeli) odjednom će iskoristiti 17% ispitanika.

Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, čak 28% ispitanika neće u potpunosti iskoristiti slobodne dane iz prošle godine, a neiskorišteno će ostati prosječno 8 dana, što zapravo predstavlja čak trećinu ukupnog godišnjeg odmora. Svi dani godišnjeg odmora ne koriste se prvenstveno zbog previše posla i pritiska nadređenih (ukupno 70% slučajeva), a u manjoj mjeri zbog loše organizacije vremena (11%), straha od otkaza (6%) ili straha od zaostataka (1%).

U prilog prethodno navedenim podacima ide i činjenica kako svega petina ispitanika (njih 22%) na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. Četvrtina ispitanika (23%) na godišnjem odmoru često razmišlja o poslu, dok nešto više od polovice ispitanika (njih 55%) o poslu na odmoru razmišlja samo ponekad. Za vrijeme godišnjeg odmora, o poslu češće razmišljaju ispitanici koji rade u manjim tvrtkama te ispitanici s većim primanjima, a ovi ispitanici za vrijeme godišnjeg odmora i češće provjeravaju službeni e-mail te gotovo redovito odgovaraju na službene pozive.

Ove godine svega petina ispitanika očekuje regres (njih 20%) i to prosječno 1.966 kuna, što je preko 50% manje u odnosu na prošlu godinu kada je regres očekivalo 47% ispitanika. Regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama pa tako 28% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama očekuje regres, za razliku od samo 12% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama.

Ove godine velik broj ispitanika iskoristiti će blagdane u lipnju te će njih 41% 'spojiti' 22. i 25. lipnja i taj tjedan iskoristiti za godišnji odmor, što znači da će sljedeći tjedan raditi svega 59% ispitanika. No, u većini slučajeva radi se o pojedinačnim godišnjim odmorima, jer će svega 3% tvrtki sljedeći tjedan biti na kolektivnom godišnjem odmoru, dok će samo jedan od dva neradna dana 'spojiti' dodatnih 12% tvrtki. Većina tvrtki (njih 85%) sljedeći će tjedan ipak raditi, iako (vjerojatno) smanjenim tempom.

Iako ispitanici visoko cijene svoj godišnji odmor, to je ipak ograničeno razdoblje nakon kojeg se potrebno vratiti svakodnevnim aktivnostima. Za većinu ispitanika povratak ne predstavlja preveliki šok, pa se tako njih 34% odmah uhoda u posao, 25% ispitanika izjavilo je da im je za 'uhodavanje' potrebno nekoliko sati do jednoga dana, a njih 19% u 'radno raspoloženje' se vraća za jedan do dva dana.

Od ukupnog broja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju više od polovice su žene (63%), a 37% ispitanika su muškarci. Najviše ispitanika ima visoku stručnu spremu (43%), 39% ispitanika ima srednju stručnu spremu, dok je petina ispitanika (19%) više stručne spreme. Nadalje, 38% ispitanika ima mjesečna neto primanja prosječno 5.000 kuna. Do 4.000 kuna mjesečnih neto primanja ima 35% ispitanika, dok 17% ispitanika ima između šest i osam tisuća kuna. Više od 8.000 kuna mjesečnih neto primanja ima svega 9% ispitanika. Najviše ispitanika, njih 40% radi u velikoj tvrtki ili organizaciji (preko 200 zaposlenika). 35% ispitanika radi u srednje velikoj tvrtki ili organizaciji (50 do 200 zaposlenika), dok 24% radi u maloj tvrtki ili organizaciji (do 50 zaposlenika).

Download cijelog teksta (pdf)