Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Kvaliteta studiranja

U vrijeme kada maturanti odlučuju o odabiru budućeg fakulteta, jedna od odluka koju trebaju donijeti je i ona žele li studirati na privatnom učilištu ili javnom fakultetu. Portal EduCentar (www.EduCentar.net) proveo je tijekom svibnja 2010. na uzorku od gotovo 800 studenata istraživanje o kvaliteti studiranja na privatnim učilištima i javnim fakultetima. Cilj istraživanja bio je usporediti kvalitetu studiranja, prednosti i mane privatnih, donosno javnih visokoobrazovnih ustanova te saznati koliko su svojim fakultetima zadovoljni sami studenti.

Od studenata koji su sudjelovali u istraživanju, njih 78% studira na privatnim učilištima, a 22% ispitanika studira na javnim fakultetima. Od ispitanika koji studiraju na javnim fakultetima, njih 37% studira na Ekonomskom fakultetu te još toliko na Pravnom fakultetu dok 6% ispitanika studira na Filozofskom fakultetu, a po 4% na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, odnosno na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu.

Na pitanje zašto su se odlučili za javni, a ne za privatno učilište većina ispitanika navodi financijske razloge i nepostojanje privatnih učilišta željenog usmjerenja, ali i to da su javni fakulteti više cijenjeni prilikom traženja posla.

Od ispitanika koji studiraju na privatnim učilištima, njih najviše (62%) studira na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, na Visokoj poslovnoj školi Libertas studira 28% ispitanika, a ostala, učilišta i visoke škole zastupljeni su u manjoj mjeri. Na pitanje zašto su se odlučili na studiranje na privatnom učilištu, a ne na javnom fakultetu studenti su većinom navodili prednosti privatnih učilišta nad javnim fakultetima.

'Radi se u malim grupama, a profesori su većinom stručnjaci koji imaju vlastite tvrtke tako da razumiju ono što predaju. Visok je postotak međunarodne razmjene i posebnih mogućnosti odlaska na razna studentska putovanje diljem svijeta. Profesori znaju sve svoje studente imenom i prezimenom i daju najboljima preporuke za posao. Na diplomskom studiju predaju predavači s renomiranih stranih fakulteta, naglasak je na seminarima i samostalnim istraživanja te na praktičnom radu a manje na teoriji kao na javnim učilištima. Profesorima i asistentima se uvijek možete obratiti i biti sigurni da će vam vrlo rado pomoći u rješavanju problema.' – komentar ispitanika privatnog učilišta

Niti ispitanici s javnih niti s privatnih učilišta ne smatraju da je fakultet na kojem studiraju lagan, iako studenti javnih fakulteta težinu polaganja ispita procjenjuju nešto većom nego što to čine ispitanici privatnih učilišta. Tako 14% ispitanika javnih fakulteta smatra kako je na njihovom fakultetu jako teško položiti ispit, dok ih trećina (33%) smatra kako je teško položiti ispit. Za razliku od toga svega 1% studenata privatnih učilišta smatra kako je na njihovom učilištu jako teško položiti ispit, dok 20% smatra da je teško. Srednje teškim prolazak na ispitima procjenjuje 47% studenata javnih i čak 71% studenata privatnih učilišta.

Bez obzira studiraju li na javnom fakultetu ili privatnom učilištu, najviše ispitanika (prosječno 52%) očekuje da će studirati pet godina. Da će studirati (ili su studirali) četiri godine izjavilo je 24% ispitanika s privatnih fakulteta i 7% ispitanika s javnih fakulteta. Šest ili više godina studirati će (studiralo je) 39% ispitanika s javnih i svega 8% s privatnih učilišta. Ovakvo stanje potvrđuje i podatak kako je gotovo trećina studenata javnih fakulteta ponavljala neku od godina, dok je na privatnim učilištima svega 4% studenata ponavljalo godinu.

Studenti privatnih učilišta općenito su zadovoljniji svim aspektima studiranja u odnosu na studente javnih fakulteta. Općenito, jako zadovoljnih i zadovoljnih svakim aspektom studiranja na privatnim učilištima ima između 85% i 95%. Ispitanici javnih fakulteta najzadovoljniji su dostupnošću literature i asistenata/nastavnika za konzultacije (njih 70%), dok je istim aspektima zadovoljno 92% ispitanika privatnih učilišta.

Ispitanici javnih fakulteta najmanje su zadovoljni kvalitetom praktične nastave – njih svega 16% je zadovoljno ovim aspektom studiranja, dok je istim zadovoljno čak 87% studenata privatnih fakulteta. Ispitanici privatnih učilišta najzadovoljniji su dvosmjernom komunikacijom s profesorima (njih 95% je zadovoljno) te dostupnošću profesora za konzultacije (94%).

Razmatrajući prednosti i mane studiranja na svojim fakultetima, kao prednosti studiranja na javnim fakultetima većina ispitanika je navela priznavanje diplome od strane poslodavaca i financijski prihvatljivu cijenu studiranja. Neki studenti kao prednost javnog fakulteta naveli su i 'jednakost' pred profesorima te veću konkurenciju među studentima. Glavni nedostatak studiranja na javnim fakultetima prema mišljenju studenata je preveliki broj studenata u grupama i premali broj profesora. Kao drugi veliki nedostatak studenti navode manjak praktične nastave.

'Mogući nedostatak je nedovoljna komunikacija između studenta i profesora. Profesori se ne mogu posvetiti studentima u istoj mjeri kao profesori na privatnim fakultetima.' - komentar ispitanika javnog fakulteta

Kao glavnu prednost privatnih učilišta studenti navode dobru komunikaciju s profesorima te usvajanje praktičnog znanja. S druge strane, kao najveću manu privatnih učilišta studenti navode nepriznavanje diplome od strane poslodavaca i drugih studenata te općenito predrasude prema privatnim fakultetima i studentima koji ga studiraju.

'Često nepostojanje dovoljno strogih kriterija za prolaz. Drugim riječima, ako se jako puno trudiš i ako se jako malo trudiš svejedno ćeš proći (iako naravno ne s istom ocjenom), ali kriteriji bi u svakom slučaju trebali biti stroži. Premala usmjerenost na znanstveno-istraživački rad i prakse, kvaliteta seminarskih i diplomskih radova nije dovoljno visoka i na nju se ne polaže dovoljno pažnje.' – komentar ispitanika privatnog učilišta

Stipendije su u većoj mjeri tražili studenti javnih fakulteta. Čak 82% studenata privatnih učilišta nikada nije aktivno tražilo stipendiju, dok stipendiju nije tražilo i 55% studenata javnih fakulteta. Stipendiju je primalo (ili prima) 30% studenata javnih i svega 11% studenata privatnih učilišta.

Iako su upoznati s mogućnostima primanja domaćih stipendija, većina studenata i javnih fakulteta i privatnih učilišta uglavnom nije tražila stipendiju za studiranje u inozemstvu (92% studenata privatnih i 85% studenata javnih fakulteta). No, iako stipendije za inozemstvo uglavnom nisu tražili, zanimljivo je kako bi gotovo polovica studenata javnih fakulteta (njih 45%) studirala u inozemstvu da ima stipendiju. S druge strane, na studiranje u inozemstvu o vlastitom trošku spremno je 30% studenata privatnih i svega 8% studenata javnih fakulteta, dok bi 31% studenata javnih i 23% studenata privatnih učilišta željelo studirati u inozemstvu, ali si to ne mogu financijski priuštiti.

Unatoč (ne)zadovoljstvu kvalitetom studiranja, da ponovno imaju priliku upisati fakultet većina bi ispitanika odabrala isti, s time da su ispitanici privatnih učilišta nešto sigurniji u svoj izbor pa bi njih 89% donijelo istu odluku, dok bi isti fakultet ponovno upisalo i 72% ispitanika javnih fakulteta. Iako 28% studenata javnih fakulteta nije zadovoljno svojim izborom i danas bi upisalo neki drugi studij, niti jedan od njih nije naveo kako bi to bio neki od privatnih učilišta, a svega nekoliko studenata privatnih učilišta danas bi radije upisalo javni.

Download cijelog teksta (pdf)

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.