Mobilnost radne snage 2009

Istraživanje je proveo (www.MojPosao.net) tijekom svibnja 2009. godine na više od 500 ispitanika.

Uvod

Preseljenje zbog bolje poslovne prilike, čak i izvan matične države, vrlo je uobičajeno u razvijenijim zemljama Europske Unije, a u SAD-u gotovo svakodnevnica. Skorim ulaskom Hrvatske u EU i otvaranjem tržišta rada za očekivati je da će se takav trend proširiti i kod nas.

Portal MojPosao (www.MojPosao.net) je u svibnju 2009. na uzorku od preko 500 ispitanika ispitao kakva je trenutna mobilnost hrvatskih građana te koji bitni faktori utječu na donošenje odluke o preseljenju. Isto istraživanje je provedeno i 2005. godine, a rezultati ovogodišnjeg istraživanja i usporedba s istraživanjem iz 2005. prokomentirani su na Okruglom stolu održanom 7. svibnja u sklopu 8. hrvatskog Dana karijera.

Okruglom stolu prisustvovali su kao predstavnici poslodavaca Maja Crnjak, Direktorica službe ljudskih potencijala ERSTE Banke, zatim Mirna Korečan, Predavač na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menadžment te Zoran Sušanj, Predavač na Veleučilištu Vern' kao predstavnici visokog školstva. Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici vodećih portala za oglašavanje radnih pozicija u regiji – Marko Oltean, Voditelj odjela za odnose s klijentima na MojPosao.net, Olja Šećerov, Zamjenica direktora portala Infostud.com iz Srbije te Davor Odobašić, Voditelj agencije Posao.ba iz Bosne i Hercegovine te Krešimir Rožman kao pravni savjetnik. Moderator okruglog stola bila je Tanja Prekodravac, Specijalist za upravljanje ljudskim potencijalima/Voditelj projekata u SELECTIO grupi.

Ispitanicima su u sklopu Istraživanja o mobilnosti radne snage postavljena dva pitanja kojima je ispitana spremnost na preseljenje. Prvo pitanje odnosi se na preseljenje zbog bolje poslovne prilike, a drugo na preseljenje zbog zadržavanja trenutnog posla.

Rezultati istraživanja

Zbog bolje poslovne prilike 2005. godine je 79% ispitanika bilo spremno preseliti se, dok je 2009. godine to spremno učiniti svega 66% ispitanika. U odnosu na 2005., u 2009. ima i više neodlučnih ispitanika (13% prema sadašnjih 25%). Ovi su podaci u sklopu Okruglog stola prokomentirani na način da su ljudi u našoj kulturi dosta vezani za nekretnine – kuće i stanove te da iz tog razloga mobilnost kakva postoji u svijetu, u Hrvatskoj nije zaživjela.

Marko Oltean (MojPosao) komentirao je: „Jedan od uzroka smanjene mobilnosti tijekom krize je vezanost za nekretninu kupljenu na kredit zbog kojeg si ljudi teško mogu priuštiti preseljenje. Također, raste broj onih koji se u krizi na neki način primire i ne žele 'izazivati sreću', mijenjati posao i ići u nesigurno."

Muškarci su nešto spremniji promijeniti mjesto prebivališta zbog bolje poslovne prilike nego žene (69% prema 63%), a bez obzira na stupanj obrazovanja, ispitanici su podjednako (ne)spremni na promjenu mjesta prebivališta. Tako bi 63% visokoobrazovanih ispitanika preselilo zbog bolje poslovne prilike, dok bi po 69% više i srednje obrazovanih učinilo isto. Manji dio ispitanika svih razina obrazovanja (9%) ne bi preselilo zbog bolje poslovne prilike.

Mirna Koričan (ZŠEM) komentirala je: „Već tijekom studija razvija se stav o mobilnosti – neki studenti studiraju u gradovima izvan mjesta prebivališta, a dio njih studira i izvan Hrvatske. Uz činjenicu da je cjeloživotna edukacija danas imperativ, studenti na taj način već tijekom studiranja stječu dragocjeno iskustvo rada i života u drugim okolinama, kulturama i radnim okruženjima."

Gledano po regijama, zbog bolje poslovne prilike na promjenu mjesta boravišta u najvećoj su mjeri spremni ispitanici iz središnje Hrvatske (83%) te istočne Hrvatske (80%). U najmanjoj mjeri na promjenu mjesta prebivališta spremni su ispitanici iz Dalmacije (51%) te iz Istre i Kvarnera (54%). Od ispitanika koji su spremni na preseljenje zbog bolje poslovne prilike, 45% njih preselilo bi u Istarsku županiju, 35% u Grad Zagreb, a slijede primorsko-goranska i Zagrebačka županija obje s 34%. Najmanje ispitanika preselilo bi u Virovitičko-podravsku (4%), Sisačko-moslavačku (4%) i Brodsko-posavsku županiju (4%).

Od ispitanika koji su se spremni preseliti zbog bolje poslovne prilike, više od polovice (58%) bi to učinilo bez obzira radi li se o Hrvatskoj ili inozemstvu, 28% ispitanika preselilo bi isključivo unutar Hrvatske, dok bi 14% ispitanika preselilo isključivo u inozemstvo.

Kada bi uvjet zadržavanja radnog mjesta bilo preseljenje, 40% ispitanika bilo bi spremno preseliti se i time zadržati posao, što je manje nego 2005. godine kada je taj postotak iznosio 43%. Također, ove je godine više neodlučnih ispitanika – njih 35% ne zna bi li bilo spremno preseliti kada bi to bio uvjet zadržavanja radnog mjesta, dok je 2005. taj postotak iznosio 28%.

Obzirom na zadovoljstvo trenutnim poslom, rezultati su prilično očekivani: ispitanici nezadovoljni poslom spremniji su na promjenu mjesta boravka zbog bolje poslovne prilike, a 2005. godine ispitanici su neovisno o zadovoljstvu poslom bili spremniji na preseljenje nego 2009.

Iako je 66% ispitanika izjavilo kako bi zbog bolje poslovne ponude promijenili mjesto prebivališta, uslijed gospodarske krize zbog gubitka posla ili u slučaju novih poslovnih prilika, prebivalište je spremno promijeniti 89% ispitanika. Samo 11% ispitanika u ni jednom slučaju nije spremno na preseljenje.

Zbog bolje poslovne prilike na promjenu mjesta boravka spremno je 71% ispitanika mlađih od 30 godina (2005. na to je bilo spremno 82% ispitanika). Na promjenu mjesta boravka najmanje su spremni ispitanici koji imaju više od 40 godina – njih 62% preselilo bi zbog bolje poslovne prilike. Ovaj je podatak u okviru okruglog stola komentiran na način da je vjerojatno da će tek mlađe generacije prihvatiti mobilnost kao uobičajenu pojavu, odnosno nešto što mogu vezati uz vlastiti život i radno iskustvo.

Zanimljivo je da je s obzirom na godine situacija drugačija kada se radi o preseljenju radi zadržavanja posla, pa je tako 66% ispitanika mlađih od 30 godina 2005. godine bilo spremno promijeniti mjesto boravka zbog zadržavanja posla, a ove godine to je spremno učiniti njih 41%. Na preseljenje pod ovakvim uvjetima najmanje su spremni ispitanici između 31 i 40 godina (njih 36%), dok je kod ispitanika starijih od 40 godina na to spremno 49%.

Najveću spremnost na preseljenje iskazuju ispitanici koji imaju primanja do 2.000 kuna (86%) i ispitanici s primanjima od 2.001 do 4.000 kuna (77%), a odmah iza njih slijede ispitanici koji nemaju primanja od kojih 76% iskazuje spremnost na preseljenje.

Pitanjem „Koji su glavni faktori zbog kojih biste pristali promijeniti prebivalište?“ utvrđeni su glavni motivatori preseljenja. Ispitanici koji su odgovorili da bi se preselili radi bolje poslovne prilike imali su mogućnost davanja više odgovora te su kao glavne razloge preseljenja u najvećem broju slučajeva naveli veću plaću ili dodatne financijske beneficije (86%). Drugi najčešće spominjani razlog preseljenja je bolja kvaliteta života s 80%, slijede mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija (60%) te zanimljiviji posao (55%). Najmanji postotak ispitanika spreman je preseliti zbog manje odgovornosti na poslu (1%), zadržavanja trenutnog posla (6%) te povratka u rodni kraj (7%). U odnosu na 2005. godinu nema većih razlika u važnosti glavnih razloga preseljenja.

Što se tiče jednokratne financijske potpore za preseljenje, najviše ispitanika, njih gotovo petina (18%) preselila bi za najmanje 20.000 kuna. Za najmanje 100.000 kuna neto preselilo bi 15% ispitanika, a 14% ispitanika ne bi pristalo preseliti samo zbog jednokratne financijske potpore.

Zoran Sušanj (Vern') komentirao je: „Spremnost stanovništva na preseljenje ovisi o mentalitetu te uvelike i o vezanosti za nekretnine, a u Hrvatskoj je vezanost za nekretnine tradicionalno izražena. Mobilnost radne snage u Hrvatskoj još uvijek nije široko zaživjela, a u kontekstu navedenog postavlja se pitanje koliko je nama mobilnost uopće potrebna. Razlozi promjene ponašanja uvijek leže u motivaciji koja je ključna, a u istraživanjima se već mnogo puta pokazalo kako je novac najjači motivacijski faktor."

Kakva je situacija po pitanju mobilnosti radne snage u regiji komentirali su predstavnici vodećih portala za oglašavanje radnih pozicija u Srbiji (Infostud.com) te BiH (Posao.ba).

Davor Odobašić (Posao.ba): „U BiH je mobilnost stanovništva vrlo mala, naročito kada se radi o mobilnosti unutar zemlje, odnosno između regija. No dugi niz godina prisutna je mobilnost iz BiH u Hrvatsku i druge zemlje regije te također u Njemačku i zemlje EU. Ako promatramo mobilnost stanovništva iz Hrvatske u BiH nailazimo na vrlo mali broj takvih slučajeva i tu se uglavnom radi o menadžerskim pozicijama – menadžeri iz Hrvatske dolaze u tvrtke u BiH."

Olja Šečerov, Infostud: „U Srbiji je situacija slična kao i u ostatku regije. Kada se radi o preseljenju u Srbiju, na to su spremni jedino menadžeri. No, zanimljivo je da smo u sklopu Infostuda nedavno provodili slično istraživanje čiji su rezultati pokazali kako su trenutno zbog recesije ljudi u Srbiji spremniji na preseljenje."

Download cijelog teksta (pdf)