Većina (66%) hrvatskih poslodavaca smatra da njihovi zaposlenici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine dok je isto područje interesantno za samo 33% posloprimaca, pokazuju rezultati istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije na području RH koje je tijekom travnja ove godine provedeno na uzorku od 1.700 posloprimaca i 88 poslodavaca.
Istraživanje je proveo MojPosao, a za potrebe EduCentar, centralnog informacijskog mjesta za ponudu i potražnju cjelokupne edukacije u RH, uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Rezultati pokazuju kako 56% poslodavaca kao potrebno područje profesionalne edukacije navodi strane jezike, što je za 12% više nego u istraživanju provedenom 2005.
Osim toga 47% poslodavaca smatra da posloprimci trebaju razvijati vještine managementa, vještine vođenja (40%), nova marketinška znanja (35%), prodajne vještine (35%) i upotrebu računalnih uredskih aplikacija (33%).
Gotovo trećina poslodavaca (32%) je izjavila da su napredni informatički tečajevi potrebni njihovim djelatnicima, dok je ovo edukacijsko područje zanimljivo za čak 50% ispitanih posloprimaca.
Najmanje ispitanih poslodavaca, svega 2%, smatra područje prava zanimljivim ili potrebnim za edukaciju iz čega bi se moglo zaključiti da su zadovoljni osposobljenošću svojih posloprimaca u tom području.
Poslodavci smatraju kako su njihovi zaposlenici sa visokom stručnom spremom "odlično" ili "vrlo dobro" osposobljeni za rad u slijedećim strukama:
- 64% poslodavaca za informatičke struke;
- 64% poslodavaca za ostale inženjerske struke;
- 52% poslodavaca za ekonomiju - financije;
- 43% poslodavaca za telekomunikacije;
- 42% poslodavaca za pravo;
- 41% poslodavaca za grafička zanimanja i prirodne znanosti.
Iako čak 85% posloprimaca smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo dobru, vrlo dobru ili odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom, za sljedeće struke formalno obrazovanje zaposlenike nije u zadovoljavajućoj mjeri dobro osposobilo:
- 48% poslodavaca za područje prometa;
- 48% poslodavaca za područje poljoprivrede, šumarstva, ribarstva;
- 44% poslodavaca za područje prerade hrane;
- 40% poslodavaca za trgovačke posrednike;
- 40% poslodavaca za komunikacijska zanimanja.
Ulaganje u edukaciju mnogi danas smatraju jednim od najboljih načina investiranja. Tri četvrtine ispitanih posloprimaca pohađalo je neki program profesionalne edukacije pri čemu svaki drugi smatra da mu je dodatna edukacija dala odličnu ili vrlo dobru osnovu za bavljenje svojom profesijom. Za one koji su pohađali neki program profesionalne edukacije, 47% ih je izjavilo da im je izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka dok ih je samo 6% navelo kako im uopće nije pomogla.
Iako 83% poslodavaca omogućuje svojim zaposlenicima pohađanje programa profesionalne edukacije, njih 45% je priznalo da ipak ne ulažu dovoljno u edukaciju svojih zaposlenika, a čak 22% poslodavaca ne ulaže u edukaciju svojih zaposlenika iako im je ta edukacija potrebna.
Tome u prilog govore i podaci o 58% posloprimaca koji uopće nemaju ili imaju svega jedan sat edukacije mjesečno koju plaća poslodavac, dok 17% posloprimaca ima plaćeno jedan do tri sata profesionalne edukacije mjesečno o trošku poslodavca. Za samo 2% posloprimaca poslodavac plaća od 9 do 11 sati edukacije mjesečno.
E-learning, kao opciju učenja nije moglo ocjeniti 36% poslodavaca i 21% posloprimaca, s obzirom da su naveli kako ne znaju dovoljno o tome. Od ispitanika koji su upoznati s tom opcijom, 23% posloprimaca i 16% poslodavaca smatraju da je atraktivnija od klasičnog učenja i to u prvom redu zbog vremenske fleksibilnosti.
Kod participiranja zaposlenika u trošku edukacije, 67% poslodavaca smatra da bi financijskom participacijom zaposlenici bili više motivirani za pohađanje edukacije te bi poslodavci zbog tog razloga bili skloniji više ulagati. Međutim 17% poslodavaca navelo je kako ne bi ulagalo u dodatnu edukaciju zaposlenika unatoč njihovom financijskom participiranju.
Zanimljivo je kako bi 87% posloprimaca participiralo u trošku svoje edukacije, kada bi njihov poslodavac platio ostatak.
