Istraživanje je proveo MojPosao tijekom veljače 2006. na uzorku od 1134 ispitanika.
Cilj istraživanja bio je saznati postoji li dobna diskriminacija kod zapošljavanja.
Također, pokušalo se utvrditi koja je dobna granica ispod ili iznad koje se ne zapošljava, postoji li razlika u dobi kod zapošljavanja žena i muškaraca te kakve su prilike za nalaženje novog posla s obzirom na dob ispitanika.
Rezultati su stratificirani s obzirom na dob i spol, gdje su podrezultati za određene skupine razlikovani.
Oglasi za zapošljavanje
Prema Članku 2. Zakona o radu, zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli (radnik, namještenik, službenik ili drugi radnik) na temelju dobi. Unatoč tome, 56% sudionika istraživanja navodi da se često susreće s oglasima za zapošljavanje u kojima se spominje dobna granica.Svaki drugi ispitanik odustaje od prijave za posao ako se ne nalazi u navedenoj dobnoj skupini. Ne postoji razlika prema spolu kod (ne)javljanja na takve oglase.
Dobna granica najviše obeshrabruje ispitanike mlađe od 29 godina. 58% takvih ispitanika ne javlja se na oglase ako nisu u navedenoj dobnoj skupini. Može se pretpostaviti da se u tim oglasima, ako ne eksplicitno, onda traženim godinama radnog iskustva isključuju premlade osobe.
Ispitanici stariji od 40 godina najčešće se prijavljuju na takve oglase iako nisu u navedenoj dobnoj skupini (56% ih se prijavljuje).
Prema obrazovanju, dobna granica najviše obeshrabruje ispitanike s magisterijem ili doktoratom. 67% takvih ispitanika ne prijavljuje se na oglase u kojima nisu u navedenoj dobnoj skupini.
Najmanje su obeshrabreni ispitanici sa završenom srednjom školom. Iako nisu u navedenoj dobnoj skupini, na oglas se prijavljuje 54% takvih ispitanika.
Dobna diskriminacija kod zapošljavanja odnosi se i na 'premlade' i na 'prestare' radnike. Dvije trećine (66%) ispitanika sumnja da nisu dobili posao zbog svoje dobi. Od toga, 31% zbog toga što su premladi, a 35% zbog toga što su prestari.
Sumnja u nedobivanje posla zbog dobi izraženija je kod žena. 71% žena u odnosu na 61% muškaraca sumnja da nije dobilo posao zbog dobi.
Čak 71% ispitanika mlađih od 25 godina sumnja da nisu dobili posao zbog toga što su premladi. Nasuprot tome, 83% ispitanika starijih od 40 godina sumnja da nisu dobili posao zbog toga što su prestari.
Ipak, sve ostaje samo na sumnji jer najčešće ne postoje čvrsti dokazi diskriminacije. Kandidati za posao dobnu diskriminaciju ne mogu dokazati jer obično ne znaju sve činjenice koje su dovele do odluke, odnosno do zapošljavanja drugog radnika.
Da dobna diskriminacija kod zapošljavanja stvarno postoji, govori i podatak o 30% ispitanika kojima su poslodavci eksplicitno rekli da ne odgovaraju za neki posao zbog dobi. Od toga, 14% su bili premladi, a 16% prestari za posao za koji su se prijavili (grafikon 7). Od onih kojima to nije eksplicitno rečeno, 55% ih sumnja da nisu dobili posao zbog dobi.
Najkritičnija je skupina ispitanika starijih od 40 godina. Takvim je ispitanicima u čak 44% slučajeva eksplicitno rečeno da su 'prestari' za posao. Među ispitanicima iz te dobne skupine kojima to nije eksplicitno rečeno, 69% ipak sumnja da su odbijeni zbog starosti.
S eksplicitnim odbijenicama zbog dobi češće se susreću žene. Njih 33% doživjelo je takvo iskustvo u odnosu na 27% eksplicitno odbijenih muškaraca.
Dobne granice
Oko pitanja "Postoji li dobna diskriminacija u tvrtki u kojoj radite?", mišljenja ispitanika su podijeljena.53% ispitanika smatra da njihov poslodavac zapošljava bez obzira na dob dok ih 47% misli suprotno.
Dobnu diskriminaciju na poslu više primjećuju ispitanici mlađi od 29 godina – 56% takvih ispitanika smatra da postoji dobna diskriminacija u tvrtki u kojoj rade u odnosu na 50% ispitanika između 29 i 40 godina te 49% ispitanika iznad 40 godina.
Muškarci smatraju da njihov poslodavac podjednako diskriminira i žene i muškarce – 48% muškaraca smatra da njihov poslodavac dobno diskriminira žene. Isti postotak muškaraca smatra da su dobno diskriminirani i muškarci.
Kod žena je situacija drukčija. One smatraju da su muškarci manje dobno diskriminirani od žena – 53% ih smatra da njihov poslodavac dobno diskriminira žene, dok ih 40% smatra da su muškarci dobno diskriminirani.
Ispitanici koji smatraju da postoji dobna diskriminacija u tvrtki u kojoj rade, procijenili su dobne granice ispod ili iznad kojih njihovi poslodavci izbjegavaju zapošljavanje žena i muškaraca.
Prosječna donja granica zapošljavanja žena i muškaraca je podjednaka:
Prema rezultatima istraživanja, dobna diskriminacija je najprisutnija u tvrtkama kojima je primarna djelatnost bankarstvo – čak 68% ispitanika iz bankarske djelatnosti smatra da njihov poslodavac dobno diskriminira. Slijede proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda (67%) te trgovina – distribucija (60%).
Najmanje su dobno diskriminirani posloprimci koji rade u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (27%), poslovnom savjetovanju i ispitivanju tržišta (28%) te u izdavačkoj djelatnosti (25%).
Šanse za pronalazak novog posla u sljedeća tri mjeseca
Sudionicima istraživanja postavljeno je pitanje: "Kada biste nekim slučajem izgubili postojeći posao ili ako ste nezaposleni, kolike smatrate da su Vam šanse da u iduća tri mjeseca nađete novi posao koji odgovara Vašim kvalifikacijama i iskustvu?"U prosjeku, ispitanici smatraju da su im šanse za pronalazak novog posla u iduća tri mjeseca 37%.
Muškarci smatraju da imaju veće šanse za pronalazak novog posla u sljedeća tri mjeseca. 40% muškaraca smatra da bi pronašli posao u sljedeća tri mjeseca dok tu mogućnost vidi 34% žena.
Ispitanici iz četiri veće županije u RH različito ocjenjuju svoje šanse za nalaženje novog posla u sljedeća tri mjeseca.
Najviše šanse za dobivanje novog posla smatraju da imaju ispitanici iz Grada Zagreba (41%), zatim iz Splitsko-dalmatinske županije (34%) i iz Primorsko-goranske (32%).
Najmanje šanse za zaposlenje u sljedeća tri mjeseca smatraju da imaju ispitanici iz Osječko-baranjske županije (27%).
Prema dobi, najveće šanse za pronalazak novog posla u sljedeća tri mjeseca smatraju da imaju ispitanici između mlađi od 29 godina (42%), a najmanje ispitanici stariji od 40 godina (22%).
Kad se prethodnim rezultatima doda i faktor spola, dolazi se do sljedećeg zaključka: do 40. godine, diskriminacija po spolu je prisutnija. Nakon 40. godine, spol prestaje biti toliko bitan i u odnosu na dob, postaje skoro zanemariv faktor prilikom zaposlenja.
Prema stupnju obrazovanja, najmanje šansi za pronalaženje novog posla smatraju da imaju ispitanici sa završenom srednjom školom (33%), a najviše oni s magisterijem ili doktoratom (47%).
