Priznajte, postoje trenutci kada ste i sami rekli: „Što tu nije jasno? Meni je kristalno jasno.“ ili „Pa, znao sam da će se to dogoditi, rekao sam vam.“
Možda i jeste pametni no, ako to svakodnevno imate potrebu naglašavati, vaša karijera bi mogla krenuti nizbrdo.
Nema ničeg lošeg u tome što ste pametni, obrazovani i što neke stvari 'kopčate' brže od ostali. Ali kada počnete zaista vjerovati da ste pametniji od ostalih, vaša bahatost može poprimiti neviđene razmjere i potpuno vas zaslijepiti. Ono najgore, to se počinje ozbiljno odražavati na vaše ponašanje i komunikaciju s drugima, ali i na vašu karijeru, neovisno o tome koliko ste visoko pozicionirani.
Posljedice umišljenosti
Jednom kada postanete čvrsto uvjereni da ste jedino vi u pravu, uskraćujete drugima pravo na mišljenje i iznošenje prijedloga. Nametanje vlastitog mišljenja pod svaku cijenu odbija ljude. Čak i ako ste zaista u pravu, nekulturno je 'odrezati' kolege 'po kratkom postupku': to pokazuje samovolju i nepoštivanje drugih. Drugim riječima, jako je nekulturno i kontraproduktivno.
Kolege ili zaposlenici prestat će vam iznositi prijedloge (koje je korisno čuti), jer znaju da ih ionako nećete slušati. Ne treba ni spominjati koliko njih će se veseliti svakom vašem potencijalnom neuspjehu na koji su vas pokušavali upozoriti, ali vi niste htjeli slušati.
Stručnjak na skliskom terenu
Bahatost vam se može prišuljati čak i ako ste zaista stručnjak u svom poslu. Ako već godinama radite svoj posao, i to dobro, razumljivo je da se smatrate kompetentnim. Nažalost, kada manje iskusan kolega ili zaposlenik ima 'svježu' ideju, postoji opasnost da ćete je ocijeniti kao 'naivnu' ili 'bezveznu'. Bez obzira što ste stručnjak, morate ići u korak s vremenom.
Također, stručnost treba kontinuirano usavršavati. Opasno je pomisliti da više ne morate čitati stručnu literaturu, pohađati seminare, sudjelovati u stručnim raspravama i osluškivati nove ideje. Znatiželja i želja za učenjem važan su dio cjeloživotnog obrazovanja i nadogradnja stručnosti.
Bahatost vas može natjerati da krivite druge za nastale probleme, umjesto da sami poduzmete određene korake. Konflikti onemogućavaju napredak. Stručnost neće pomoći vašem ugledu ako ste osoba s kojom je teško surađivati.
'Prebacivanje loptice' vraća se kao bumerang
Osim što je štetna za karijeru, bahatost je štetna i za zdravlje. Jednom kada ste otjerali kolege od sebe i zaposlenicima uskratili mogućnost da vam iznose svoje prijedloge, većinu problema morat ćete rješavati sami što će vam oduzimati puno energije.
Istovremeno, vaši talentirani suradnici i zaposlenici ulaze u ciklus 'profesionalne stagnacije' i počinju tražiti druge poslodavce, koji će im dati mogućnost za osobni i stručni razvoj.
Promislite o svom ponašanju na radnom mjestu i pokušajte ga iskreno proanalizirati. Primjećujete li znakove bahatosti? Vrijeme je da se trgnete – vaša karijera ovisi o tome. (M.M.)
Izvor: Joan Lloyd
