Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Ovo morate znati o mladima koji 2012. ulaze na tržište rada

Kako biste mogli privući kvalitetne kandidate morate znati tko su oni i kakva su njihova očekivanja od tržišta rada. Uspoređujemo očekivanja mladih u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovo morate znati o mladima koji 2012. ulaze na tržište rada

Mladi usavršavanje i napredovanje u karijeri žele više od dobre plaće. Istovremeno, ako ne ispunite ova njihova očekivanja, brzo će vas napustiti.

Ovo je tek djelić zanimljivog istraživanja koje su dva portala, Achievers i Experience provela na 8.000 ovogodišnjih američkih diplomaca, a koje je objavio časopis Forbes. Kako priča ne bi ostala samo na tome, američku 'Y generaciju' usporedili smo s hrvatskom.

Pritom smo koristili rezultate istraživanja koja je portal MojPosao proveo od 2010. do 2012. godine: Profesionalna očekivanja mladih 2010., Istraživanje o društvenim mrežama 2011., Poslodavac prvog izbora 2011., Stanje na tržištu rada u regiji 2011. te podaci iz aplikacije MojaPlaća.hr, 2012.

Evo i rezultata:

1) Informacije o otvorenim radnim mjestima

SAD: Mladima je postavljeno pitanje da poredaju po važnosti šest metoda potrage za poslom. Gotovo 88% ispitanika izjavilo je da zamolbu šalju izravno kompaniji. Njih 73% tražiti će posao i putem ‘student-servisa’ dok će ih 72% posao u tu svrhu posegnuti za portalima za traženje posla ili događanjima koja su slična našem 'Danu karijera'.

Hrvatska: Mladi, njih čak 95%, do informacije o poslu uglavnom dolaze putem internetskih portala. Njih 59% ovu vrstu informacija prikuplja i od prijatelja i/ili poznanika, dok fakultet kao izvor informacija koristi 27% mladih. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglase traži 39% ispitanika, a među oglasima u tiskanim novinama njih 37%.  

2) Društvene mreže i potraga za poslom

SAD: Iako nisu vodeće, društvene mreže sve su zastupljeniji alat u potrazi za poslom. Tako u SAD-u 35% mladih ove godine posao namjerava tražiti putem društvenih mreža, prvenstveno LinkedIn-a (za usporedbu, taj je postotak 2010. godine bio 5%). Istovremeno, 7% mladih planira tražiti posao putem Facebook-a, a 5% njih putem Twittera. Ovaj podatak ne čudi kada se uzme u obzir da 83% mladih, obuhvaćenih istraživanjem, koristi društvene mreže. Stoga je i njihovo korištenje društvenih mreža s ciljem traženja posla logičan nastavak priče.

Hrvatska: Prema Istraživanju o društvenim mrežama portala MojPosao, čak 80% posloprimaca koji koriste Internet ima profil na društvenim mrežama. Njih 96% ima profil na Facebooku, 34% na LinkedIn-u te 24% na Twitteru. Iako ga, kao i mladi Amerikanci, koriste u svrhu održavanja privatnih kontakata, 48% hrvatskih ispitanika društvene mreže koristi kako bi ostvarili poslovne kontakte. Njih 89% među kontaktima ima kolege iz svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi, 41% ima poslovne partnere, a 30% službene stranice svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi.

3) Što je presudno u odabiru posla

SAD: Iako ne čudi da je 51% mladih odgovorilo – plaća, zanimljivo je kako nije u pitanju najčešći odgovor. Većina studenata, njih 54% smatra da je prilikom izbora posla najvažniji kriterij: mogućnost profesionalnog usavršavanja, dok 51% njih daje prednost izazovnom poslu.

Hrvatska: Čak 77% mladih u najvećoj mjeri vodi računa o mogućnosti profesionalnog usavršavanja, dok 66% njih novac smatra drugim najvažnijim kriterijem. Sigurnost radnog mjesta pridobit će 44% mladih – 2009. ovaj kriterij nalazio se na četvrtom mjestu no, gospodarska kriza 'pogurala' ga je na treće.

4) Veličina nije važna

SAD: Američko istraživanje je pokazalo kako mladima (41%) nije važna veličina tvrtke u kojoj će raditi. Njih 36% najradije bi se odlučilo za tvrtki koja zapošljava između 26 i 500 ljudi dok 11% ispitanika ima želju raditi u kompaniji koja zapošljava manje od 25 ljudi. Svega 9% njih želi raditi u tvrtki koja ima 501 do 5.000 zaposlenika, a više od 5.000 kolega želi imati tek 3% ispitanika.

Hrvatska: Prema Istraživanju o poslodavcima prvog izbora, koje je portal MojPosao proveo krajem 2011. godine, mladi bi u najmanjoj mjeri htjeli raditi u tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu (11%) te u privatnoj tvrtki u domaćem vlasništvu (9%) dok bi u znatno većoj mjeri od ostalih ispitanika htjeli raditi u stranoj instituciji (23%).

5) Koliko će dugo ostati kod vas?

SAD: Prema podacima američke nacionalne službe za zapošljavanje, prosječan mladi zaposlenik kod jednog se poslodavca zadrži godinu i pol dana. Ispitanici spomenute ankete (21%) očekuju da će kod svog prvog poslodavca ostati 5 godina. Njih 22% tvrde da će ostati dulje od 10 godina. Ovo je dobra informacija za poslodavce koji mogu dobiti vjerne zaposlenike ukoliko im ponude izazovno radno okruženje.

Hrvatska: Prema anketi portala MojPosao, 39% ispitanika posao bi voljelo promijeniti svakih 5 do 10 godina, dok bi 30% njih jednom poslodavcu ostalo 'vjerno' 3 do 4 godine. Tek je 4% ispitanika spremno za novog poslodavca svakih godinu dana, a značajan broj njih (27%) priželjkuje rad za jednog poslodavca do mirovine. Mladi su skloni češćim promjenama radnog mjesta u svrhu stjecanja raznolikog radnog iskustva, ali i zato jer im rad za jednog poslodavca brzo dosadi ukoliko izostaje mogućnost napredovanja i poslovnih izazova.

6) Kakvu ‘nagradu’ očekuju?

SAD: Ispitivači su zamolili mlade da zamisle kako rade za poslodavca koji ima predviđen sustav nagrađivanja izvrsnosti te da odgovore na pitanje: koju bi vrstu nagrade odabrali, da mogu? Njih 81% kao najatraktivniju nagradu istaknulo je – putovanje! Riječ je o generaciji koju ne zadovoljava priznanje “djelatnik mjeseca/godine”. Mladi žele nagradu koja njima osobno predstavlja vrijednost. Pa ipak, 92% američkih kompanija još uvijek dodjeljuje uokvirena priznanja i zahvalnice.

Hrvatska: Mladi Hrvati, njih 42%, od poslodavaca očekuju priznanje za obavljeni rad. Njih 32% očekuje mogućnost dodatne edukacije, ali i mogućnost povećanja plaće (16%).

7) Očekivanja od tržišta rada

SAD: Odgovor na pitanje: kakva vas poslovna budućnost očekuje nakon završetka studija? pokazalo je da je većina mladih, unatoč gospodarskoj krizi i velikoj nezaposlenosti, optimistična.

Hrvatska: Za razliku od kolega u regiji (Srbija i BiH) mladi u Hrvatskoj (34%) najviše vjeruju u pronalazak posla u roku jednog do tri mjeseca. Njih gotovo 47% smatra da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme školovanja.

8) A što je s plaćom?

SAD: Većina mladih (40%) smatra kako bi na svom prvom poslu godišnje trebali zaraditi između 50 i 75 tisuća dolara bruto plaće. Njih 36% očekuje godišnju bruto plaću između 25 i 50 tisuća dolara. Svega 4% ispitanika nada se plaći većoj od 100.000 dolara dok ostali ne znaju kakvu bi plaću očekivali. Ova očekivanja porasla su sukladno povećanju troškova življenja.

Hrvatska: Prema podacima aplikacije MojaPlaća.hr, ispitanici s manje od godinu dana radnog iskustva primaju prosječnu neto plaću koja je 17% niža od hrvatskog prosjeka (5.788 kuna).

Zaključak 

Kvalitetne zaposlenike teško je pronaći jer predstavljaju svega 10% radne snage, a svojim radom stvaraju 80% prihoda tvrtke, zaključuje Forbes. Takve ljude privući će konkurentna plaća, ali ono što će ih dugoročno zadržati kod poslodavca su mogućnost napredovanja i poslovni izazovi.

Mladima je plaća važna radi zadovoljenja osnovnih potreba kao što su hrana i krov nad glavom. Ipak, nije presudna. Ako plaća može zadovoljiti ove osnovne potrebe, dolazi do izražaja želja za rastom i razvojem na radnome mjestu, te potreba za izazovima. Važno je da poslodavci, prilikom selekcijskog postupka, kandidatima naglase upravo ove vrijednosti. (M.M.)

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.