Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

11 psiholoških činjenica koje morate znati o sebi

Kako biste shvatili zašto neke stvari u vašem životu ne funkcioniraju kako biste željeli, prvo morate shvatiti kako vi funkcionirate.

11 psiholoških činjenica koje morate znati o sebi

Predstavljamo vam popis zanimljivih činjenica koje gotovo svakodnevno utječu na naše ponašanje ili percepciju stvari koje nas okružuju ili nam se događaju. Što ih bolje razumijete, veća je mogućnost da ćete se u konkretnim situacijama znati postaviti kako treba ili riješiti strahova i sumnji koje vas bespotrebno opterećuju.

1) Možemo primiti samo određenu količinu informacija

Od 40.000.000 informacije koje primamo u sekundi mozak svjesno percipira svega njih 40. Ovo je posebno korisna informacija kreatorima internetskih stranica, koji imaju običaj 'potrpati' što više informacija na naslovnicu jer vjeruju da korisnici ne vole previše 'kliktati' mišem i surfati kroz rubrike kako bi došli do željenog sadržaja.

Broj klikova nije važan i ne treba težiti njegovom smanjenju već treba smanjiti količinu informacija po stranici. Naime, ljudi će biti spremni na kliktanje dokle god svakim klikom dobivaju optimalnu količinu informacija koja ih neće zagušiti i nakon koje će imati želju prikupiti još informacija.

2) Čak i iluzija o napretku može biti motivirajuća

Svaki put kada naručite pizzu dobijete žig. Kada ih sakupite određeni broj, dobijete pizzu po svom izboru – besplatno. Sada zamislite da imate dvije mogućnosti: karticu s 10 praznih polja koja morate popuniti ili karticu s 12 polja od kojih su dva već popunjena. Koju ćete karticu prije popuniti?

Iako je broj praznih polja jednak, dva popunjena polja u našoj kartici motiviraju nas da ubrzamo postupak popunjavanja jer nam stvaraju iluziju da smo bliže cilju. Osim toga, ljudi vole biti dijelom programa nagrađivanja.

3) Lakše ćemo usvojiti informaciju, ako nam ispričaju priču  

Priče imaju nevjerojatnu moć. Osim što privlače pažnju, omogućavaju ljudima lakše usvajanje informacija. Morate održati predavanje ili govor? Započnite s pričom. To može biti anegdota, istinit događaj, izmišljena priča… 

4) Previše stresa rezultira lošom izvedbom

Zašto rutinsku radnju od pet minuta obavljamo dvostruko duže kad smo pod stresom? Stresa mijenja našu percepciju. Mala doza stresa može biti produktivna, ali puno stresa umanjuje kvalitetu izvedbe. Ako zametnuti predmet tražimo u žurbi manja je mogućnost da ćemo ga pronaći nego kada ga tražimo opušteni. Tako se npr. događa da provedete 10 minuta tražeći sat koji je cijelo vrijeme – na vašoj ruci.

5) Vrijeme je zaista relativno

Kao što postoji vizualna, postoji i vremenska iluzija. Percepcija vremena je relativna, a ovisi i o našim očekivanjima. Kada kasnite na posao, čini vam se da putovanje traje dulje nego kada krenete na vrijeme iako zapravo traje jednako.

Percepcija vremena mijenja se i kroz godine. Prije deset godina bilo je normalno da se internetska stranica učitava 20 sekundi i to nas nije previše zabrinjavalo. Danas, postajete nestrpljivi već nakon 3 sekunde.

Ako nešto želite obaviti brže, podijelite zadatak u nekoliko koraka. Što su koraci manji, manje ćete razmišljati o njima. Kada morate puno razmišljati o nečemu, čini vam se da dulje traje.

6) Što smo nesigurniji to više branimo svoje stavove

Ne zanimaju vas previše mogućnosti koje Android pruža, bez obzira što vam prijatelj ima potrebu pokazati sve njegove prednosti na svom nedavno kupljenom primjerku? Ako obožavate svoj iPhone vjerojatno odbijate prihvatiti da postoji nešto bolje. Ako ste se prepoznali u ovoj tvrdnji, ne brinite, niste jedini. Ali, zašto se to događa?

Navike se teško mijenjaju. Kad god smo prisiljeni odabrati jednu od dvije neprivlačne opcije ili kada nas okolnosti prisile da moramo prihvatiti nešto novo promjenu ćemo brzo prihvatiti. Ako pritisak takve vrste ne postoji, promjenu odbijamo. Promjenu nećemo prihvatiti ni kada smo nesigurni.

7) Lijenost nam je u genima

Ne doslovno, ali ljudi će zaista gledati kako s najmanje uloženog truda odraditi zadatak.

Kroz evoluciju smo naučili da možemo dulje preživjeti ako čuvamo energiju. Želimo potrošiti dovoljno energije kako bismo si osigurali resurse koji su nam potrebni (hrana, voda, sklonište), ali sve iznad toga je rasipanje energije.

Ljudi uvijek traže kraći put: kako obaviti posao u što manje koraka.  To se posebno odnosi na svakodnevne poslove.  

8) Multitasking zapravo ne postoji

Iako je popularno misliti da možemo raditi nekoliko stvari istovremeno, istraživanja jasno pokazuju da to zapravo nije moguće, uz jednu iznimku. U jednom trenutku možete misliti samo na jednu stvar. Možete pričati ili možete čitati. Možete čitati ili možete tipkati. Možete slušati ili možete čitati. Samo jedno od toga.

S obzirom da smo prilično okretni i vješti u izmjenama tih radnji, čini nam se da je u pitanju multitasking, ali zapravo nije. Jedina iznimka je kada se bavimo fizičkim poslom koji je već postao rutina i pritom vršimo neku mentalnu radnju, npr. govorimo. Zato odrasla osoba može hodati te istovremeno pričati na mobitel.  

9) Dopamin nas čini ovisnicima o informacijama  

Imate li ikada osjećaj da ste ovisni o email-u, twitteru ili pisanju SMS poruka? Možete li ignorirati inbox kada vidite da u njemu imate tri nove poruke? Jeste li se ikada 'uhvatili' kako pretražujete Internet zbog jedne stvari i nakon pola sata shvatite da pretražujete sasvim drugu  temu? 

Znanstvenici su davno utvrdili da nas dopamin čini znatiželjnima i tjera na potragu za informacijama. Kako kontrolira i 'ugodu' motivira nas da tražimo stvari koje tu ugodu pružaju (to je naša nagrada). To se ne odnosi samo na zadovoljenje osnovnih potreba već i na želju za znanjem i učenjem. Evolucijski gledano, to je izuzetno važno jer nas je dopamin motivirao na učenje i preživljavanje. Čak i onda kada smo našli što smo tražili jer nas je samo stalna potraga održavala na životu, a ne zadovoljno sjedenje na mjestu.    

Zato je Internet savršen izum: trenutno zadovoljava našu vječnu 'glad' za informacijama. Pošaljete poruku i dobijete odgovor za par sekundi. Nešto ne znate? Google zna sve. Zanima vas što rade vaši prijatelji? Twitter i Facebook nude odgovore. Dopamin tjera na potragu, a zatim dobivamo nagradu u obliku informacije. To nas motivira da tražimo dalje. Zato je tako teško 'odlijepiti' se od maila, mobitela ili društvenih mreža.

Dopamin posebno stimulira nepredvidljivost. Objavili ste komentar na društvenoj mreži. Dobit ćete odgovor, ali ne znate kakav će on biti.

10) Želimo više informacija nego što možemo podnijeti

Uđite u bilo koju trgovinu i ostat ćete zapanjeni izborom, neovisno o tome kupujete li svijeću, slatkiše, traperice, televizor ili usisavač. To je zato jer ljudi žele imati velik izbor. Pa ipak, kada je pred nama ogroman izbor, najvjerojatnije nećemo kupiti ništa!

Evo zanimljivog istraživanja koje to potvrđuje: istraživači su u jednu trgovinu postavili stol na kojem su polovicu vremena držali 6 različitih vrsta pekmeza za degustaciju. Drugu polovicu vremena na stolu za degustaciju bile su ponuđene 24 vrste pekmeza. Stol sa 6 vrsta pekmeza posjetilo je 40% prolaznika, a stol s 24 vrste pekmeza njih 60%. Pa ipak, kada je degustacija u pitanju, ljudi su kušali svega par vrsta pekmeza, neovisno o tome je li bio u pitanju stol sa 6 ili 24 pekmeza. Naime, ljudi u jednom trenutku mogu birati između svega 3 do 4 stvari.

Dakle, ako vrijedi ona 'manje je više' zašto uvijek želimo imati velik izbor? Zato jer smo ovisni o informacijama. Što ih više imamo, dobivamo veći osjećaj kontrole. Kada imamo puno informacija, nemamo potrebu tražiti dodatne. To objašnjava zašto neke žene vole obići sve trgovine prije nego što kupe neki proizvod (obično onaj koji su vidjele u prvoj trgovini).

Kada imate na raspolaganju 4 informacije, 4 mogućnosti ili 4 predmeta, odaberite jedno od toga ili se oduprite daljnjem zadovoljenju 'ovisnosti o informacijama' na način da jednostavno prekinete s potragom za danas.  Ako ste poduzetnik, oduprite se želji da svojim kupcima priuštite veliki izbor. Oni kažu da žele veliki izbor, ali to na kraju može rezultirati činjenicom da ne kupe ništa.

11) Želite promijeniti naviku? Koristite zabavu, iznenađenje i gužvu

Imate naviku koju želite promijeniti? Ili želite promijeniti ponašanje kolega na poslu? Možda želite promjenu navike kod svojih klijenata, korisnika, kupaca? Navike je jako teško promijeniti. Ili?

Kada pristupate promjeni navika, zapravo jednu naviku želite zamijeniti drugom (supstitucija). Nova navika zato mora biti jako zabavna. Ljudi vole iznenađenja (dokle god su ugodna i zabavna). Iznenađenja privlače pažnju. Istraživanja također pokazuju kako nepredvidljivost aktivira onaj dio mozga koji prepoznaje nagradu. Ako ljude iznenadite, privući ćete njihovu pažnju i natjerati ih da pomisle kako će prva stvar koja slijedi nakon toga biti ugodna. Na ljude jako utječe ponašanje drugih ljudi. Kada vide puno ljudi koji sudjeluju u nečemu, htjeti će postati dio toga. 

Izvor: Business Insider

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.