U Sloveniji je, baš kao i u Hrvatskoj, obrazovni sustav zanemario strukovna zanimanja pa se mladi ljudi školuju za burze rada, u čijim evidencijama broj mladih do 25 godina poprima dramatične razmjere.
Nakon pet godina gospodarske krize i recesije, koja još nije okončana ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji, dvije zemlje suočavaju se s najtežom posljedicom krize: armijom nezaposlenih među mladima, čiji broj doseže povijesni rekord. U pet godina krize u Hrvatskoj broj nezaposlenih mladih je udvostručen. Od ukupno oko 345 tisuća nezaposlenih, petina je mlađih od 25 godina, a u posebno teškoj situaciji su oni mladi čija nezaposlenost traje više godina. Takvih je 30 tisuća, dok je 40 tisuća mladih koji posao traže oko šest mjeseci. Kao i svake jeseni, broj nezaposlenih se povećava.
Samo u listopadu na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je više šest tisuća novih mladih po završetku škola i fakulteta. Međutim, taj problem, barem za Hrvatsku, nije nikakva novost. Statistike, naime, potvrđuju kako se Hrvatska s iznadprosječnom nezaposlenošću među mlađom populacijom suočavala i prije krize. Prema statističkim podacima, Hrvatska je 2008. imala 35 tisuća nezaposlenih mladih do 24 godine, dok je pet godina kasnije takvih čak 70 tisuća, a ako dobnu granicu pomaknemo do 35 godine, nezaposleno je oko 85 tisuća mladih. Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj je mladih između 15 i 24 godine oko 506 tisuća. Od tog broja samo je trećina na tržištu rada, dok se ostali školuju.
Europski problem
Situacija u Sloveniji, iako nešto bolja nego u Hrvatskoj – ponajprije zbog većeg udjela industrijske proizvodnje i većeg izvoza – nije tako dramatična, ali nezaposlenost općenito, kao i nezaposlenost mladih, u stalnom je u porastu. Čak i u gospodarski razvijene Dolenjska i Bela krajina, koje su gospodarski uspješnije od slovenskog prosjeka, imaju jednu od najviših stopa nezaposlenosti mladih od gotovo 30 posto, čime se približavaju susjednoj Karlovačkoj županiji, u kojoj je također gotovo trećina mladih bez posla.
Međutim, nezaposlenost mladih nije samo problem Hrvatske i Slovenije. U EU je, naime, 5,5 milijuna mladih do 25 godina koji nemaju posao, tako da je – kako je rečeno u petak u Novom Mestu na okruglom stolu Slovenija i Hrvatska zajedno u EU, koji je bio posvećen ovom problemu, u organizaciji ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sloveniji – riječ o sistemskom problemu cijele Europe, koji može biti riješen samo u kontekstu ukupnog oporavka europskog gospodarstva.
"Političari konačno moraju shvatiti svu dramatičnost i ozbiljnost ovoga problema", naglasio je na okruglom stolu komunikacijski konzultant i bivši novinar Milan Koštro, primijetivši kako je sumnja premijera Zorana Milanovića u istinitost podatka Eurostata prema kojem je Hrvatska s 52,8 posto nezaposlenih među mladima dospjela na sam europski vrh, odmah iza Španjolske i Grčke, dokaz da politika ne shvaća veličinu problema, nego ga pokušava umanjiti.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) rješenje problema nezaposlenosti mladih vidi u većem izdvajanju za znanost i istraživanje, naglasivši kako Kina planira za tu svrhu izdvojiti pet posto svog proračuna, dok slovenska socijaldemokratska eurozastupnica Tanja Fajon smatra kako je u Sloveniji stvoren »mit« o diplomama, magisterijima i doktoratima, pri čemu je obrazovni sustav zanemario strukovna zanimanja.
Ne mora svatko postati poduzetnik«, podvlači. Fajon posebno apostrofira primjer Austrije, zemlje s jednom od najnižih stopa nezaposlenosti u Europi, kao i nezaposlenosti među mladima, podsjetivši da upravo Austrija deset posto svog proračuna izdvaja za rast gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta.
Zastarjelo obrazovanje
Slično je i u Hrvatskoj. Hrvatski obrazovni sustav, međutim, školuje mlade po zastarjelim obrazovnim programima, koji imaju malo veze sa stvarnim potrebama gospodarstva. Mladi se školuju za burzu, jer njihova zanimanja nitko više ne treba. Mladi ljudi bez posla u Hrvatskoj su jedna od najdiskriminiranijih društvenih skupina. Najveći dio njih nikad nije bio u svijetu rada, zbog čega većina njih nema nikakva praktična iskustva, što ih dodatno diskriminira i onemogućava im ulazak na tržište rada.
Dok je zastupnica Fajon naglasila kako ulazak Hrvatske u EU otvara mogućnost prekogranične suradnje i uspješnog zajedničkog povlačenja novca iz europskih fondova, procijenivši kako će u budućnosti sve više Slovenaca tražiti zaposlenje u Hrvatskoj, dok je dosad bilo obrnuto, njezin kolega Stier je podvukao da je na obje strane granice potrebna veća politička kultura i više jedinstva oko strukturnih reformi. Naime, riječ je strukturnom problemu, oko kojeg se moraju ujediniti gospodarstva u obje države, za što nije dovoljna samo jedna politička opcija.
Predstavnici mladih slovenskih i hrvatskih poduzetnika upozorili su, međutim, na brojne prepreke što im stoje na putu, od kompliciranih procedura i administrativnih prepreka pri kandidiranju za europske fondove, o čemu je govorila i Andrijana Parić iz tvrtke Razbor. Porezi su previsoki, državna administracija prespora, a obrazovni sustav pogrešno usmjeren isključivo na visoko školstvo. Kako je rekao jedan sudionik okruglog stola, Matic Vidic iz Novog Mesta, pri zauzimanju za mlade poduzetnike puno je romantike, dok je stvarnost posve drukčija.
Izvor: Novi list
