Pred mlade koji su tek završili školovanje postavljaju se zahtjevi koje još ne mogu ispuniti, poput onoga da posjeduju prethodno radno iskustvo.
Takvom zahtjevu može instantno odgovoriti tek manji dio mladih koji traži posao, što otvara opasnost ulaska u kategoriju dugotrajno nezaposlenih osoba, a što posljedično uzrokuje daljnje propadanje vještina mlade osobe. Naime, ulazak u začarani krug dugotrajne nezaposlenosti ili serije kratkotrajnih zaposlenja za mlede osobe ne pridonose profiliranju mlade osobe u određenoj struci niti poboljšanju ekonomskog statusa mladih.
Bez posla, a daleko od mirovine
U posljednjih je petnaestak godina došlo do nagle ekspanzije broj studenata na svim hrvatskim visokoškolskim ustanovama, no s nejednolikom disperzijom preko različitih disciplina. Pri tome je najveći rasta u disciplinama kojima je tržište rada zasićeno, a koje su i velikim dijelom pokrivene novootvorenim visokoškolskim institucijama - društvenim i humanističkim znanostima - u kojima je broj studenata porastao čak 80 posto.
U ostalim disciplinama najveći ostvareni rast broja studenata u istom razdoblju iznosio je tek oko 20 posto, što je doprinijelo daljnjem nepovoljnom položaju mladih koji su diplomirali u društvenim i humanističkim disciplinama.
Mladima najveće šanse na sjeveru
U nekoliko je navrata u analizama podatka s HrStat naglašeno kako pojedine hrvatske regije u pozitivnom smisli odskaču od drugih kada je riječ o nekim ekonomskim i društvenim pokazateljima. Jednako je slučaj i s udjelom nezaposlenih mladih po regijama, gdje krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak (i zadržavanje posla).
S druge je strane u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada. Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla.
Ukoliko gore naznačene trendove raščlanimo po županijama i općinama u odnosu na dvije dekade u skupini mladih (20-godišnjaci, te 30-godišnjaci) u odnosu na godišnji rast nezaposlenih dobit ćemo sljedeće rezultate: za skupinu dvadesetogodišnjaka Grad Zagreb, te Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Istarska i Primorsko-goranska županija pokazuju vrlo spori godišnji rast, odnosno relativno stabilan broj nezaposlenih mladih te udio nezaposlenih mladih u radno sposobnom mladom stanovništvu (dvadesetogodišnjaka) do 15 posto.
Sve ostale županije, a naročito Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija pokazuju značajniji porast nezaposlenih mladih na godišnjoj bazi i viši udio nezaposlenih dvadesetogodišnjaka u radno sposobnom stanovništvu te dobi (do oko 20%).
Tridesetogodišnjaci u boljoj poziciji
Starija skupina mladih – tridesetogodišnjaci – u nešto su povoljnijem položaju od svojih mlađih kolega, a udio nezaposlenih mladih ove dobi po županijama daje vrlo sličnu sliku županija kao i u prethodnom slučaju. To znači da i u ovom slučaju tridesetogodišnjaci Grada Zagreba, te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske i Primorske županije lakše pronalaze posao od svojih vršnjaka u drugim županijama, a kretanje broja nezaposlenih u ovoj dobnoj skupni na godišnjoj bazi prolazi kroz manje turbulentne promjene nego u drugim županijama.
Nasuprot njima, mladi Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije osjećaju snažnije posljedice visokog udjela nezaposlenih tridesetogodišnjaka u radno sposobnim mladima ove dobi, a broj nezaposlenih u ovoj dobnoj skupini na godišnjoj razini raste.
Kako odabrati školu koja donosi posao
Dosadašnji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj još uvijek na djelu socijalna reprodukcija, odnosno značajna povezanost stupnja obrazovanja i zanimanja roditelja sa stupnjem obrazovanja potomaka. Hoće li ti trendovi biti preokrenuti ne ovisi samo o roditeljskoj generaciji koja u ovome trenutku čini donositelje odluka, već i o odlučnosti mlade generacije da napravi kvalitativan skok.
Izvor: banka.hr
