Ministarstvo pravosuđa još nema službenog komentara o proceduri po kojoj će se ubuduće preko interneta registrirati tvrtke u Hrvatskoj, ali zato se oglasila Hrvatska javnobilježnička komora.
Komora predlaže da javni bilježnici preko web kamere provjere identitet osobe koja želi osnovati tvrtku.
Lucija Popov, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore, objašnjava da bi se tako osigurala neposredna i povratna komunikacija, piše Poslovni dnevnik.
"Može se razmisliti i o provjeri putem videolinka koju bi, kao i dosad, mogli obavljati javni bilježnici", navodi Popov.
Objašnjava da Hrvatska pripada krugu država, poput Austrije i Njemačke, koje predviđaju fizičku vizualnu provjeru pred javnim tijelima "u svrhu nedvojbenog uspostavljanja veze između osobe i identifikacijskog dokumenta".
Popov dodaje da se na taj način osiguravaju pravna sigurnost, povjerenje u poslovanju te pomože pri sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Gubitak osjećaja odgovornosti i savjesnosti u poslovanju
Ministarstvo gospodarstvo navodi pak da većina članica EU nema javnobilježničku ovjeru prilikom osnivanja trgovačkih društava. To proceduru osnivanja tvrtke čini brzom i znatno jeftinijom.
U Komori javnih bilježnika upozoravaju na to da uvođenje elektroničke registracije tvrtke ne bi smjelo ići nauštrb sigurnosti Sudskog registra, jer bi moglo dovesti do poskupljenja poslovanja malim i srednjim tvrtkama. Predsjednica Komore Lucija Popov tvrdi da pojednostavljivanje poslovanja vodi u zamke.
"Pretjerana liberalizacija koja se jedne strane nudi olakšavanje i ubrzavanje poslovnih odnosa s druge nosi opasnosti gubitka osjećaja odgovornosti i savjesnosti u poslovanju, što je posebno izraženo u tranzicijskim društvima", kaže Popov.
Dodaje da smo vidjeli primjer posljednje svjetske gospodarske krize koja je krenula iz SAD-a kao države s naglašenom liberalizacijom poslovnih odnosa.
Opasan eksperiment EK
U Komori smatraju i da Europska Komisija nad Hrvatskom provodi eksperiment može li uvesti model online osnivanja trgovačkih društava kroz Direktivu o uslugama kad već ima teškoća s donošenjem Direktive o društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom.
"Pokušavaju navedeni model nametnuti kroz primjenu postojeće Direktive o uslugama za sada samo u Hrvatskoj kao svojevrsan eksperiment o čijoj uspješnosti će ovisit primjena takvog modela u ostalim državama članicama EU", zaključuje Popov.
