Stephan Aarsto je poduzetnik koji je uveo 5-satno radno vrijeme. Ovo su rezultati.
Radno vrijeme od 9 do 17 sati stvorilo je 'kult radoholičara'. Odvjetnici, konzultanti i investicijski bankari ponosni su na činjenicu da rade 12 sati dnevno, dok se mi koji radimo osam sati možemo smatrati sretnicima, piše Stephan Aarsto za Mashable.
Ipak, većina ljudi ne zna je da je 8-satni radni dan zastarjeli standard koji je prvi put predstavljen 1866. Tek 1914. godine Henry Ford prepolovio je radno vrijeme kako bi povećao produktivnost i smanjio trošak tvorničkih radnika.
Od tada do danas 8-satni radni dan nije dodatno skraćen, iako su se druge životne okolnosti od doba Industrijske revolucije drastično promijenile (pa tako i struktura obiteljske zajednice).
Ideja da ljudi rade 70% tjedna kako bi mogli uživati u preostalih 30% vremena kolektivna je glupost, smatra Aarsto. Njegova tvrtka odlučila je napraviti zaokret.
Kraće radno vrijeme, veći prihodi
Računajući kako ljudi na poslu ionako po sat vremena ručaju, ukinuo je pauzu za ručak te uveo radno vrijeme od 8 do 13 sati. Na taj način zapravo je izgubio samo dva radna sata dnevno. Plaće zaposlenika nije smanjivao, ali je povećao očekivanja od njihove produktivnosti.
Rezultat je, kaže, izvanredan. Njegova je tvrtka 2014. imenovana najbrže rastućom privatnom kompanijom u San Diegu. Prošle godine njegov tim zaposlenika od devetero ljudi generirao je prihod od 9 milijuna dolara.
"Kada govorim ljudima da moj tim radi samo pet sati dnevno, kolege mi kažu da je to lijepo, ali da takva ideja ne bi funkcionirala u njihovom poslu. Radno vrijeme od 9 do 5 toliko je urezano u njihov um da im je nemoguće zamisliti bilo što drugo. Ipak, tvrdim da je moguće smanjiti radne sate za 30% i zadržati jednaku razinu produktivnosti", kaže Aarsto.
Ljudi nisu strojevi
Samo zato što ljudi sjede za stolom osam sati ne znači da su produktivni. Čak i najmarljiviji zaposlenici istinski produktivno rade svega dva do tri sata dnevno. Radni dan od pet sati ljudsku energiju koristi daleko mudrije odnosno, mogući su veći napori jer se odvijaju u kraćem vremenskom razdoblju.
Sreća povećava produktivnost
Sretniji zaposlenici su produktivniji - to je činjenica i ima smisla. Imati vremena za svoje privatne odnose, hobi, rekreaciju čovjeku osigurava više emocionalne i psihološke energije.
Kraće radno vrijeme olakšava organizaciju
Radi ograničenog radnog vremena, a puno posla, lakše je posložiti prioritete i raditi na njima. To u praksi znači da će radnicima prioritet biti visoko produktivne aktivnosti, što se u konačnici odražava na poboljšanje cjelokupne kvalitete poslovanja i povećanje prihoda.
Kako uvesti radno vrijeme od pet sati?
"Ljudi me obično pitaju može li svatko uvesti radno vrijeme od pet sati. Nažalost, ako vaš posao izgleda kao onaj iz doba Industrijske revolucije, to vjerojatno neće biti moguće. Osim toga, službe koje moraju biti na raspolaganju 24 sata dnevno ne mogu razmišljati o ovom konceptu, kao ni tvrtke u kojima ogroman broj zaposlenika radi na usklađenim aktivnostima (filmska produkcija na primjer)", kaže Aarsto, ali dodaje kako je za većinu tvrtki i radnika ovaj koncept itekako izvediv te daje nekoliko savjeta kako ideju provesti u praksu:
Primijenite pravilo 80-20
Ovo pravilo kaže da 80% produktivnosti proizlazi iz 20% uloženog napora. Prvo utvrdite što čini vaših 20% aktivnosti. Ostalo eliminirajte.
Prebacite se na 'proizvodni' način razmišljanja
Ljudi koji ne mogu prihvatiti ideju 5-satnog radnog vremena obično su oni koji više vole mjeriti broj radnih sati nego konačan rezultat.
Istovremeno, njihovi najbolji zaposlenici nisu plaćeni po satu već imaju fiksnu plaću, jer njihovi poslodavci ne plaćaju njihove ideje od 9 do 5; plaćaju ideje koje tim zaposlenicima padnu na pamet pod tušem ili dok sanjaju! Kako bih pomogao svom timu da počne razmišljati u okvirima proizvodnje uveo sam plan podjele profita u kojem 5% prihoda dijelim zaposlenicima koji ostvare iznimnu produktivnost.
Ako polažete račune šefu koji očekuje da sjedite osam sati dnevno u uredu, predlažem da mu ponudite pokus s kraćim radnim vremenom koji će jamčiti istu razinu vaše produktivnosti.
Podrška korisnicima
Pritom nemojte provoditi 'na raspolaganju sam u bilo koje doba' praksu. Jedan od mojih najvećih izazova u uvođenju 5-satnog radnog vremena bilo je smanjenje radnih sati odjelu za podršku korisnicima. Brinulo me da će prepolovljeno radno vrijeme prepoloviti i naš biznis.
Ipak, shvatio sam da nemam posla s klijentima kojima bi moja dostupnost trebala 24 sata dnevno. Bilo je bitno da znaju od kada do kada je naše radno vrijeme, a ne koliko ono traje.
I tako smo napravili zaokret, a ništa se nije raspalo. I dalje primamo podjednak broj poziva dnevno, a na mailove odgovaramo ažurno kao što smo to činili i do sada. Čak i u današnjem modernom poslovanju stalna dostupnost nije nužna. Bitno je samo da kvalitetno komunicirate kada ste na raspolaganju.
Koristite tehnologiju
Kraće radno vrijeme otkrilo je sve 'bolesti' koje su se u 8-satnom radnom vremenu bez problema mogle 'sakriti'. Ipak, naš najveći izazov bio je kako u novim uvjetima (30% manje rada) zadržati kvalitetu naše službe za korisnike (bez dodatnog zapošljavanja) te uslužiti jednak broj klijenata u manje vremena.
Očito rješenje bilo je povećanje automatiziranih radnji. Za pojedine zadatke dodatno smo iskoristiti softver, a u službi za korisnike napravili smo video vodič kako bi si naši korisnici mogli pomoći i onda kada im mi nismo na raspolaganju. Uveli smo automatske odgovore mailom, naučili koristiti kratice na tipkovnicama i slično.
Nema zabušavanja
Moji zaposlenici znaju da u bilo kojem trenutku mogu izaći iz ureda bez grižnje savjesti ali će i, prema potrebi, ostati na radnome mjestu po 12 sati, kaže Aarsto. Baš kao i u slučaju 8-satnog radnog vremena, ponekad će biti dana kada na poslu treba ostati puno dulje. Međutim, kada znate da imate mogućnost napustiti ured u 13 sati kako biste, primjerice, proveli više vremena sa svojim djetetom, posao više ne postaje izdvojen, već uobičajen i sastavni dio vaše svakodnevice.
Skraćivanje radnog vremena na pet sati bila je vjerojatno jedna od najtežih odluka koju sam donio, kaže Aarsto. Ipak, zaključuje da su zbog toga njegovi zaposlenici danas sretniji, produktivniji i više ulažu u posao.
