Riblji štapići u Danskoj imaju sedam posto više ribe nego u Češkoj. U mesnim proizvodima je 'pileći nadomjestak' umjesto svinjetine, ekstra djevičansko maslinovo ulje pomiješano je s drugim rafiniranim masnoćama, a konzerva tune s manjim udjelom ribe duplo je skuplja.
Ovo su poražavajući rezultati brojnih europskih istraživanja o usporednoj kvaliteti proizvoda koji bez sumnje potvrđuju ono na što se potrošači žale već godinama: proizvođači ne šalju proizvode iste kvalitete u 'stare' članice Europske unije kao u nove, poput Bugarske, Rumunjske ili Hrvatske. Istraživanja su uglavnom obuhvatila brendove proizvoda najvećih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje, poput gaziranih pića, namaza, konzervi, umaka i sokova.
Hrvatska agencija za hranu odlučila je provesti opsežno istraživanje o kvaliteti prehrambenih proizvoda. Tako će se usporediti između dvadeset i trideset jednakih proizvoda kupljenih u Njemačkoj i Hrvatskoj. Njemačka je, kao razvijena zemlja Zapadne Europe, uzeta kao ogledni primjerak, jer je tamo dokazana kvaliteta proizvoda. No, već sad gotovo da nema sumnje kako će rezultati istraživanja pokazati da u Hrvatskoj jednak proizvod nema istu kvalitetu kao u Njemačkoj.
Istraživanje se radi na inicijativu Biljane Borzan, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, koja kaže kako će projekt financirati Europska unija, piše Jutarnji list.
"To je vrlo opsežno i vrlo skupo istraživanje koje će potrajati, no dobit ćemo rezultate o kvaliteti proizvoda koje kupujemo. Potrošači se dulje žale da je proizvod iste marke kupljen u zemljama tzv. Zapadne Europe boljeg okusa i veće kvalitete nego u domaćim trgovinama. Cilj nam je izvršiti pritisak na Europsku komisiju da se to zakonima regulira. U temeljnim dokumentima EU nalaze se jednakost i ravnopravnost svih građana EU. Onda je pravo nas u Hrvatskoj imati jednako kvalitetne proizvode iste marke kao i u Francuskoj", objašnjava Borzan.
Europska komisija na slične je upite dosad odgovarala kako su svi ti proizvodi zdravstveno ispravni. U to nema sumnje, međutim kada je kvaliteta u pitanju, odstupanja su velika.
Istraživanje provedeno u Češkoj tako je pokazalo kako je od svih uzetih uzoraka prehrambenih proizvoda njih čak 35 posto bilo drugačije, slabije kvalitete nego u zemljama starim članicama EU.
Posebno iznenađuje što su proizvodi slabije kvalitete u većini slučajeva u Češkoj bili skuplji nego originalni proizvod u razvijenoj zemlji. Kupci, drugim riječima, skuplje plaćaju lošiju hranu. U nekim slučajevima to bi otišlo toliko daleko da je u boci poznatog ledenog čaja bilo čak 40 posto manje ekstrakta čaja nego u Njemačkoj, a cijena je bila viša, baš kao i udjel šećera.
"Proizvođači znaju reći kako je riječ o 'lokalnom ukusu' pa u neke zemlje plasiraju masniji proizvod jer 'građani' tako vole. No, da je riječ o besmislici pokazuje to što nikada nisu provedena takva istraživanja o lokalnim navikama koja bi im omogućila da tako razmišljaju", ističe Borzan. Istraživanje će biti provedeno u više koraka, a u HaH-u kažu kako bi moglo trajati između 12 i 18 mjeseci.
Najprije će se građane kroz anketu pitati za koje proizvode sumnjaju da bi mogli biti slabije kvalitete u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Potom će ekipa Hrvatske agencije za hranu uzeti uzorke tih proizvoda u Hrvatskoj i u Njemačkoj te ih odnijeti na analizu u neki od ovlaštenih laboratorija, ovisno o proizvodu i o tome što se točno analizom želi utvrditi. Podaci će potom biti analizirani i javno objavljeni.
